Hrvatska je jedna od šest europskih zemalja u kojima je pokrenuta edukativna kampanja „EU bira sigurnu hranu“. Njezin je cilj povećati informiranost građana pri svakodnevnom odabiru namirnica te ukazati na visoke EU standarde vezane uz sigurnost hrane. Iza tih procesa stoje znanstvenici okupljeni oko najvišeg savjetodavnog tijela Europske unije u području sigurnosti hrane – Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) koji svojim radom jamče da je hrana na europskom tlu, pa tako i na hrvatskom tržištu, sigurna za konzumaciju.
Kampanju su pokrenule EFSA i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) uz podršku Ministarstva poljoprivrede i ostalih partnera. Kampanjom će se povećati informiranost građana o načinima tumačenja deklaracija, čuvanja i pripremanja namirnica s ciljem smanjenja akrilamida u hrani, pravilnog održavanja higijene hrane, odabira namirnica temeljem preporučenih hranjivih vrijednosti te gdje pronaći informacije o alergenima koji se nalaze u hrani.
EU bira sigurnu hranu
Kampanja je usmjerena na sve građane, uz dodatni fokus na žene i roditelje male djece. Oni, kako pokazuju rezultati nekih ranijih istraživanja, češće brinu o hrani u kućanstvu. Tako je vjerojatnije i da će dovesti u pitanje njezinu sigurnost te tražiti informacije. Kampanjom se želi na jednostavan i lako razumljiv način informirati sve one koji su zainteresirani za zdrav život, kuhanje, aktivan životni stil i sigurnost hrane, ali su ponekad zbunjeni kompleksnim i stručnim informacijama.
–Iako Hrvatska ne može konkurirati količinom proizvodnje industrijama hrane velikih država, naša hrana je globalno prepoznata kao sigurna i hranjiva. Uz bogatu tradiciju proizvodnje proizvoda posebne kvalitete. Tome u prilog govori i podatak da na razini Europske unije imamo zaštićene nazive čak 31 hrvatskog poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda. Kvaliteta i sigurnost hrane prioritet je ove Vlade. To dokazuju i godišnja ulaganja u programe monitoringa u vrijednosti od 32 milijuna kuna. Također, Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) brži je i transparentniji nego ikada u informiranju i zaštiti potrošača. Do sada je povučeno i opozvano više proizvoda nego cijele protekle godine, kao rezultat konsenzusa na razini Europe da potrošači u EU imaju najveću moguću razinu zaštite zdravlja, naglašava ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
U povodu pokretanja kampanje „EU bira sigurnu hranu“ ravnateljica HAPIH-a Darja Sokolić istaknula je:
–Ova važna inicijativa dodatno će osnažiti povjerenje potrošača u sustav sigurnosti hrane. U tome je ključna suradnja EFSA-e, organizacija za zaštitu potrošača, proizvođača hrane i civilnog društva. Također i nacionalnih institucija za sigurnost hrane kao što je Ministarstvo poljoprivrede i naša agencija. Novost je ta da o sigurnosti hrane govorimo na novi način, prilagođen potrošačima, jer je iznimno važno da građani Europske unije znaju da mogu vjerovati hrani koju konzumiraju, gdje god se u Europi nalazili.
Oznake na hrani
U okviru kampanje izrađena je posebna mrežna stranica EUChooseSafeFood. Na njoj potrošači mogu pronaći informacije o najrelevantnijim temama iz područja sigurnosti hrane, lako razumljive savjete i smjernice za pripremu hrane.
Hrvatske potrošače educirat će se kako razumjeti oznake na hrani. Također, na jednostavan način objasniti će im se razlika između nekih oznaka. Npr., da se „upotrijebiti do” tiče sigurnosti hrane, a „najbolje upotrijebiti do” kvalitete hrane. Ta razlika je značajna. Uz to, kampanja će informirati potrošače kako pravilno održavati higijenu kod kuće i rukovati namirnicama. Koliko god hrana bila sigurna i provjerena u prodavaonicama, ona isto tako može postati nesigurna. Razlog može biti nedostatna higijena u kuhinji, ako ne pazimo što radimo s priborom za kuhanje, daskama za rezanje i radnim plohama. Također ako ne održavamo kuhinjska pomagala, ne peremo povrće… Sve su to teme koje kampanja „EU bira sigurnu hranu“ obuhvaća.
Državni program monitoringa rezidua (DPMR)
Državni program monitoringa rezidua (u daljnjem tekstu: DPMR) u Republici Hrvatskoj godišnji je službeni plan praćenja – monitoringa rezidua u živim životinjama i proizvodima. Oni su hrvatskog podrijetla i zemalja članica EU. Broj i način uzimanja uzoraka, broj i način analiza, tumačenje nalaza i postupanje u slučaju nesukladnog nalaza propisan je za sve zemlje članice EU kao i za treće zemlje od kojih EU uvozi hranu životinjskog podrijetla.
Također je propisano da svaka zemlja članica imenuje najmanje jedan nacionalni referentni laboratorij koji je odgovoran za analize određenih navedenih grupa tvari. Popis takvih imenovanih laboratorija sastavljen je od strane Komisije. Popis nacionalnih referentnih laboratorija za analize rezidua trenutno je naveden u Dodatku Odluke Komisije 98/536/EZ. Hrvatski veterinarski institut je nacionalni referentni laboratorij odgovoran za analizu tvari u sklopu Državnog programa monitoringa rezidua.
Sukladno Pravilniku o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živih životinja i životinjskih proizvoda i Pravilniku o detaljnim pravilima službenog uzorkovanja u svrhu monitoringa određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (Narodne novine, broj 138/08. i 142/12.) kojim je transponirana Odluka Komisije 98/179/EZ), određuje se broj uzoraka koji se uzorkuje, tvari koja se analizira, postupak uzorkovanja (kako odabrati farmu i životinju na farmi, kako uzeti uzorak, te na koje se tvari uzorak analizira).
Uzorci za DPMR su službeni uzorci
Uzorkovanje ne smije biti unaprijed ugovoreno sa subjektom. Ono mora biti neočekivano i ne smije se obavljati u unaprijed utvrđeno vrijeme niti točno određenog dana u tjednu. Uzorkovanje se obavlja u različitim vremenskim intervalima tijekom cijele godine. Uzorci goveda, svinja i peradi uzimaju se na gospodarstvima od živih životinja i u objektima odobrenim za klanje i rasijecanje. Uzorci ovaca, koza, konja, pataka i kunića uzimaju se samo u klaonicama. Ribe se uzorkuju na ribogojilištima ili na prodajnom mjestu, ako se može točno utvrditi ribogojilište podrijetla.
Uzorci ribe tijekom godine uzimaju se s najmanje 10 % od svih registriranih ribogojilišta u zemlji. Uzorci od divljači iz uzgoja uzimaju se na mjestu prerade. Uzorci se uzimaju jedino kad se može utvrditi gospodarstvo s kojeg potječu životinje ili njihovo meso. Uzorci jaja uzimaju se na gospodarstvu ili u pakirnim centrima (kad se može dokazati gospodarstvo s kojega jaja potječu). Najmanje 30 % svih uzetih uzoraka jaja uzima se u pakirnim centrima koji predstavljaju najveće opskrbljivače konzumnih jaja u RH. Uzorci meda uzimaju se u bilo kojoj točki proizvodnog lanca kada se može utvrditi proizvođač meda. Uzorak se odabire ciljano, tj. uzima se od zdravstveno i higijenski ispravnih životinja i/ili proizvoda. Kod njih je najveća mogućnost pronalaženja tražene tvari.
Mjere koje treba poduzeti u slučaju nesukladnog nalaza propisane su Uredbom (EZ) br. 625/2017 i Pravilnikom o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla.
Nema previše odstupanja
U prethodnom izvještajnom razdoblju, odnosno 2020. godine (od 1.1.2020. godine do 31.12.2020.) uzeto je za potrebe DPMR-a ukupno 2806 uzoraka od životinja i njihovih proizvoda. Na njima je odrađena ukupno 6.221 analiza na različite tvari, sukladno programu.
Program je za 2020. godinu izvršen u opsegu nešto više od 99 % od planiranoga, što je izvrstan rezultat. DPMR se uzorkuje vrlo specifično i ciljano, pa su u pravilu odstupanja od zacrtanog godišnjeg plana kod ovog monitoringa uvijek minimalna. Analizirano je: 791 uzoraka goveda, 633 uzoraka svinja, 356 uzoraka peradi, 56 uzoraka ovaca/koza, 25 uzoraka konja, 11 uzoraka kunića, 38 uzoraka divljači, 176 uzoraka morske i slatkovodne ribe, 226 uzoraka jaja (kokošjih i prepeličjih), 374 uzoraka kravljeg kozjeg, ovčjeg i magarećeg mlijeka, 120 uzoraka meda.
Od 2806 uzoraka tijekom 2020. godine nesukladni nalazi su nađeni kod sljedećih uzoraka:
- 2 nalaza bilo je pozitivno na grupu B1 antimikrobne tvari što je od svih uzetih uzoraka 0,07 %. Nesukladni nalazi na antibiotike nađeni su u uzorku mišića goveda i uzorku mišića svinje
- 2 nalaza kravljeg mlijeka bila su nesukladna na aflatoksin M1 (0,07 % od svih uzetih uzoraka)
- 3 nalaza mlijeka bili su nesukladni na nesteroidne protuupalne lijekove (0,11 % od svih uzetih uzoraka)
- 2 uzorka jaja bila su nesukladna na kokcidiostatike, (što iznosi 0,07 % od svih uzetih uzoraka)
- 47 uzoraka urina goveda i svinja koji su upućivali na mikotoksine u hrani za životinje (1,67 % od svih uzetih uzoraka)
Pozitivni uzorci tijekom 2020. godine nisu ni po čemu posebno odstupali od rezultata DPMR zabilježenih u prethodnim godinama, kako po ukupnom broju pozitivnih uzoraka tako i po vrsti pozitivnih nalaza. Također, riječ je o sporadičnim uzorcima uzetih s različitih mjesta i od različitih subjekata. Nije uočena neka specifična nesukladnost vezana na određenu farmu ili proizvođača hrane.
