Titulu ,,Najbolja paprika na kugli zemaljskojʺ što je bio slogan ovogodišnjeg 12. Paprika festivala koji se održao u mjestu Lug u Baranji, osvojili su OPG-i Slađane Ferenc i Jozsefa i Emeše Kelemen. Titulu najboljeg proizvođača slatke paprike pripala je OPG-u Bela Thommajer, a svi nagrađeni dolaze iz Luga.

Organizatorica Paprika festivala, koji je prerastao lokalne okvire, Renata Forjan, direktorica Turističke zajednice Općine Bilje-Kopački rit, kaže da je Park prirode Kopački rit glavni generator razvoja turizma u Baranji i u cijeloj županiji. Uz njega se veže i bogata kulturna baština i gastronomija, što potvrđuje i sve uspješniji Paprika festival, jer ljudi sada ciljano dolaze baš zbog njega u Baranju.

Bogata gastronomija Baranje

Nedavno je izdana brošura tj. ilustrirani vodič pod nazivom ,,Čarobna gastro priča Baranje”. Ona prikazuje bogatu gastronomiju Baranje, oslonjenu na njezinu tradiciju i geografski položaj između Drave i Dunava. To znači najbolje od dva svijeta, vode i kopna. Pregledom iste može se vidjeti da je navedeno i nekoliko zanimljivih činjenica o gljivama vrbovačama. One kako im i samo ime sugerira, rastu na vrbama koje rastu uz vodu. Vode u Baranji ne manjka, kao ni i divlje ribe, bilo da je riječ o šaranu, somu ili štuki. Ona je najbolja za tradicionalni fiš paprikaš, a njega opet nema bez ljute crvene paprike.

Bogata ponuda domaćih proizvoda na ovogodišnjem festivalu

Crveno zlato Baranje

S druge strane, mnogi proizvođači suhomesnatih proizvoda i poznati majstori slavonskih delicija ne mogu ni zamisliti svoj proizvod bez ‘crvenog zlata’ Baranje. Tako još nazivaju začinsku crvenu papriku. Dakle, 12. Paprikafest održan prvi vikend u listopadu, okupio je najveći broj proizvođača prepoznatljive začinske paprike, njih 30-ak. Oni su dali papriku na ocjenjivanje te su imali priliku i izložiti svoje proizvode. Osim paprike, pronašlo se tu i drugih proizvoda te lokalnih specijaliteta poput fiš paprikaša, šarana u rašljama, čobanca, kobasica. Mnogobrojni posjetitelji mogli su uživati i u kulturno-zabavnom programu Mađara iz Hrvatske i drugih zemalja.

Ipak, većina Lužana, koji ukupno imaju 3 ha pod paprikom, živi od paprike. Prodaju je na kućnom pragu, tržnici, a i mnogobrojni restorani diljem Hrvatske  redovni su kupci već godinama, ističe Forjan.

Domaća mljevena paprika

Divlje svinje je zaobišle, ali nije suša

Iako ova godina i nije bila najbolja, zbog suše u većom dijelu godine, proizvođači paprike istaknuli su da su zadovoljni. Mnogi od njih uspiju prodati svu zalihu, dok neki papriku isporučuju restoranima u Zagrebu i nemaju je u slobodnoj prodaji za ostale kupce. Na ovogodišnjem Paprika festu održan je i Kup Baranje-Fišijada. Na njoj je 109 natjecatelja sudjelovalo u pripremi ovog tradicionalnog baranjskog jela, za koji znamo da je upravo mljevena crvena jedan od ključnih sastojaka za pobjedu. Čuli smo da su papriku barem poštedjele divlje svinje, koje prave goleme štete na ratarskim usjevima i u Baranji.

Ines Ferenc nam je otkrila da imaju godišnje oko 700 kilograma paprike i da su zadovoljni s njezinim plasmanom. Ipak, dodaje, ima oko paprike dosta posla tijekom većeg dijela godine, jer ima više berbi, obveznog sušenja, pa mljevenja i na kraju prodaje koja traje veći dio godine, ako niste unaprijed prodali cijelu berbu za kolinje. Naime, paprika je važna u pripremi kulena i drugih slavonskih delicija, jer se može dogoditi da kulen propadne tijekom sušenja, ako paprika nije bila dobra.

OPG Jozef Varga iz Zmajevaca u Općini Kneževi vinogradi, kaže da nema više paprike bez navodnjavanja, sustavom kap po kap, a to dodatno  povećava i troškove njezive proizvodnje. Naime, ove je godine suša bila dosta jaka. Zato su i njezini prinosi bili nešto manji u odnosu na klimatski povoljnije godine. Tako je dogovorena cijena ove godine na Paprika festivalu bila 150 kuna za kilogram mljevene paprike. To je za desetak kuna više nego prošle godine, kada je bila između 140 i 130 kuna.

Domaća hrana je ključ uspjeha u seoskom turizmu

Nagrađivani seoski turizam Lacković iz Bilja među prvim su pokretačima razvoja seoskog turizma u Baranji. Ona je nakon više godina djelovanja, tzv. agresivnog marketinga, postala ciljano gastro-turističko odredište. Imanje se iz godine u godinu razvijalo i po broju kreveta i po dodatnim sadržajima. Danas imaju 16 ležajeva te jedan hektar zemlje na kojoj su uređeni voćnjaci, četiri plastenika s povrćem te imaju 250 do 300 komada različite peradi godišnje.

Nažalost 30-ak vrijednih pataka, mandarinki i karolinki, ukradeno im je s imanja sredinom kolovoza. One koštaju 400 kuna za jedan par, a čuli smo da imaju labudove vrijedne i po 50 eura po komadu. Tu su i prirodne štetočine, kao lisice i čagljevi, koji također remete pomalo idiličnu sliku ovoga seoskog turizma.

Goste oduševljavaju domaćom hranom kao što je npr. zeljanica (sa sirom i koprivama) u čijem se pripravljanju, kao i mljevenju paprike ili kuhanju pekmeza od šljiva i dunja, mogu okušati i sami gosti, a sve pod budnim okom majke Slavice i snahe Tamare. One su nam otkrile da se nekada u Baranji djevojka nije mogla udati ako nije znala spremiti ovaj tradicionalni kolač. Otac Andrija i sin Srđan ističu da više nemaju krave i svinje, jer se posao seoskog turizma dobro razvio. Međutim, poljoprivredu ne žele zanemariti. Drže da je domaća hrana, kao i vino i drugi domaći proizvodi, njegov najbolji temelj. Dakle, ono što nemaju nabavljaju od lokalnih OPG-ova, s kojima dobro surađuju. Tomu svjedoče i brojne nagrade na zidovima velikog gospodarstva.

Jela s domaćom mljevenom paprikom

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje