"""Hrvatsko povrće" stručni je seminar u organizaciji Gospodarskog lista i Društva agrarnih novinara, koji je i ove godine održan u Svetom Martinu na Muri. Seminar je održan uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, a protekao je veličanstveno, uz mnoštvo izlaganja predavača, od kojih su dva došla iz Izraela te brojne dužnosnike kao i one koji su izravno zaslužni za napredak ove zemlje u poljoprivredi, a to su naši gospodarstvenici odnosno, OPG-ovci. Stručni seminar započeo je 29. studenoga, i trajao je ukupno tri dana te je bio ispunjen raznim sadržajima, od izlaganja, predavanja, kao i okruglih stolova te zaokružen u večernjim satima, druženjem, zabavom i plesom.

Povrćari se trebaju više i bolje udruživati

Pozdravnu riječ imao je poznati novinar i urednik Mladen Stubljar dok je uvodni govor održao glavni urednik Gospodarskog lista, Goran Beinrauch: Nakon prethodnih uspješno održanih seminara, koji su okupili veliki broj sudionika, pristupili smo i organizaciji trećeg seminara. Želja organizatora je na ovim seminarima proizvođače upoznati s najnovijim trendovima i tehnologijama u proizvodnji povrća, promjenama i dopunama u zakonodavstvu i legislativi Republike Hrvatske i Europske unije i pozitivnim iskustvima zemalja Europske unije i svijeta koje su proizvodnju povrća podigle na najvišu razinu. Pored proizvođača, na Seminaru sudjeluju i sve najrelevantnije institucije s područja poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj, predstavnici državnih i stručnih institucija, predstavnici trgovaca, hotelijera i ugostitelja, predstavnici dobavljača repromaterijala za proizvodnju i mnogi drugi. Posebno zahvaljujemo suorganizatorima na njihovom doprinosu u organizaciji ovog stručnog seminara i Ministarstvu poljoprivrede na pokroviteljstvu, kao i prethodne dvije godine. Suorganizatori ovog stručnog seminara bili su Agronomski fakultet u Zagrebu, Savjetodavna služba, Hrvatski centar za poljoprivredu , hranu i selo, Poljoprivredni fakultet u Osijeku te Zajednica udruga hrvatskih povrćara. Okupljenima se među ostalima obratio i prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić, dekan Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka, koji je istaknuo da se sektor povrćarstva još uvijek nije razvio u odnosu prema velikom potencijalu i potrebama tržišta. Zdravko Tušek, ravnatelj Savjetodavne službe rekao je kako je ovaj skup izuzetno cijenjen među strukom i proizvođačima dok je Ružica Jurić, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo naglasila kako je ova grana proizvodnje zapostavljena, a tržište preplavljeno robom iz uvoza.

""

Osigurati konkurentnost hrvatskog povrća

Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore podsjetio je kako je cilj komore zaštita proizvođača te omogućiti svim poljoprivrednicima sudjelovanje u novom ZPP- u kroz koji bi proizvodnja povrća u Hrvatskoj trebala biti samodostatna. Na svečanom otvaranju skupa okupljene je i pozdravila Irit Schneor , zamjenica šefice Misije i konzulica veleposlanstva države Izrael, koja je kratko iznijela stanje u izraelskoj poljoprivredi. Ponosno je istaknula da su od osnutka države Izrael tri puta povećali površinu obradive zemlje te 16 puta povećali poljoprivrednu proizvodnju. Tom je prigodom sve nazočne srdačno pozvala na Agritech, skup koji se održava u svibnju na predstavljanje novih tehnologija te suočavanju s izazovima klimatskih promjena.

""

Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, u ime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića svečano je otvorio skup zaželjevši uspjeh svim sudionicima ovog jedinog skupa o proizvodnji povrća u Republici Hrvatskoj. Istaknuo je da je u Hrvatskoj samodostatnost u proizvodnji povrća 61 posto, a da je aktualni trend proizvodnje pozitivan, a cilj je resornog ministarstva ostvariti još značajniju samodostatnost kvalitetnog hrvatskog povrća uz naravno istovremeni izvoz. Majdak je na kraju okupljene upoznao s aktivnostima Ministarstva poljoprivrede, kojima se nastoji postići konkurentnost poljoprivredne proizvodnje poput Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, Zakona o zemljištu te Zakona o OPG-u koji je iznimno važan za strategiju poljoprivredne proizvodnje, a kojim će se olakšati poslovanje OPG-a. Majdak je najavio i akt o navodnjavanju kojim se dobiva zakonodavni okvir o navodnjavanju čime će se olakšati pokretanje projekata navodnjavanja, s tim da će biti naglasak na radno intenzivnim proizvodnjama poput povrćarstva.

""

Dodijeljene povelje najzaslužnijima

Ove godine je Stručni odbor Seminara dodijelio dvije povelje: jedna je pod nazivom ‘’Uzorni povrćar’’ koja je dodijeljena gospodinu Jurici Cafuku iz OPG-a Cafuk među ostalim i za iznimnu tradiciju proizvodnje povrća te za iznimne zasluge za očuvanje proizvodnje sjemena i zaštitu izvornosti ‘’Varaždinskog zelja’’. Već petu generaciju u OPG Cafuku, uzgajaju zelje i to od sjemena do krajnjeg proizvoda. Danas na više od 100 hektara proizvode krumpir i varaždinsko zelje. Povelju za izniman doprinos povrtlarstvu dobio je mr. sc. Vladimir Danon , između ostaloga i za dugogodišnje uspješno poslovanje s povrtlarima te za značajnije investicije i projekte u navodnjavanju povrćarskih kultura koji je pritom istaknuo da je iznimno ponosan što je tvrtka Danon bila prva u Hrvatskoj koja je uvela tehnologiju navodnjavanja ‹›kap po kap››. Smatra da danas nema ozbiljnijeg sustava proizvodnje koji ne koristi tu tehnologiju navodnjavanja. Vladimir Danon je marljivo i gorljivo sudjelovao na brojnim manifestacijama i održao brojna predavanja u kojima je educirao poljoprivredne proizvođače, sve do 2015. godine kad odlazi u mirovinu, no svi koji poznaju gospodina Danona, znaju da on dugo ne miruje, već je i dalje aktivan.

""

Iznimna dostignuća države Izrael

Prikazan je i kratak promotivan film: Poljoprivredne tehnologije – izraelska stručnost pridonosi svijetu, film o iznimnim postignućima države Izrael u području znanosti i primjeni tehnologije u poljoprivredi. Država Izrael proizvodi 95 posto vlastitog povrća, a samo 5 posto uvozi u uvjetima aridne i semiaridne klime. Djelo je to velike požrtvovnosti , umješnosti i znanja izraelskih stručnjaka. Nakon kratkog i zanimljivog filma , prvo tematsko plenarno izlaganje iz države Izrael održao je Ilan Levin na temu Mutanti rajčice s visokim pigmentima i njihova središnja uloga u poboljšanju pigmentacije ploda i funkcionalne kvalitete. Nakon toga je iz tvrtke Netafim , koja je specijalizirana za sustave navodnjavanja Itai Rozenberg održao predavanje i prezentaciju na temu Uporaba sustava navodnjavanja u proizvodnji povrća.

""

Održano šest sekcija

Program Seminara odvijao se kroz plenarna izlaganja i rad u sekcijama. Sekcije su održane sljedećim redoslijedom:
• Aktualnosti u proizvodnji povrća
• Potencijal hrvatskog turističkog tržišta u plasmanu hrvatskog povrća
• Zdrava i sigurna hrana i kako je proizvesti?
• Nove tehnologije u proizvodnji povrća
• Od ideje do realizacije investicije u proizvodnji povrća
• Proizvodnja i tržište krumpira u RH
Svaka sekcija je bila upotpunjena diskusijom na okruglom stolu na kojem su sudjelovali relevantni stručnjaci iz određenog područja, a diskusiju su moderirali novinari upoznati s aktualnom tematikom.

""Okrugli stolovi plijenili pažnju

Prvi okrugli stol moderirao je glavni urednik Gospodarskog lista Goran Beinrauch, s temom Kako povećati konkurentnost proizvođača povrća u Hrvatskoj i promocija hrvatskih poljoprivrednih proizvoda. Nazočili su mu predstavnici, državni tajnik Tugomir Majdak iz Ministarstva poljoprivrede, Zdravko Tušek, ravnatelj Savjetodavne službe, Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Žaklina Jurišić iz Hrvatske poljoprivredne komore, Marina Ivanović, izvršna direktorica KTC-a, Zdravko Dimač, direktor sektora poljoprivrede u Podravci, Monika Bakonji, tajnica Zajednice udruga hrvatskih povrćara, te Ivana Šimek iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tema je bilo u izobilju, a među inima su bile nedostatak konkurentnosti domaćih proizvoda, prevelik uvoz povrća uz potencijal koji postoji, stanje na tržištu povrća, nedostatak radne snage u poljoprivredi, kako promovirati domaće proizvode te brojna druga pitanja. Održani su i sljedeći okrugli stolovi: Kako poslovati s hotelima i drugim turističko-ugostiteljskim subjektima, Ukusna i kvalitetna hrana – hrvatsko povrće na svakom stolu, Kako poticati nove ideje i poduzetne povrćare i financiranje u poljoprivredi te Potencijal i budućnost proizvodnje krumpira u Hrvatskoj. Gospodarski list se na kraju zahvalio svim sudionicima, izlagačima, suorganizatorima, podupirateljima, pokroviteljima, sponzorima i svima drugima koji su prisustvovali na 3. Hrvatskom stručnom seminaru o proizvodnji povrća.

Predstavljena i nova knjiga

"" 

Osim toga na trećem hrvatskom seminaru o proizvodnji povrća održana je i prezentacija nove knjige u biblioteci Hrvatsko povrće. Naslov knjige je Proizvodnja krumpira i ostalog gomoljastog povrća, autora doc. dr. sc. Božidara Benka i mr. sc. Milorada Šubića. Jedno od vrlo zanimljivih poglavlja u knjizi je i poglavlje o egzotičnom gomoljastom povrću, jamu i đumbiru. Iako su to biljke tropskog i suptropskog područja, jam i đumbir mogu se također uzgojiti za vlastite potrebe u našem podneblju.

Prethodni članakŠtangice od oraha i meda
Sljedeći članakUsusret Božiću – Tradicija božićnih jaslica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.