Svježe ubrane sjemenke treba dobro oprati dovoljnom količinom vode. Time se većim dijelom otklanjaju ljepljiva sluz i zaostale primjese, koje poslije otežavaju i poskupljuju proces sušenja sjemenki.
Sušenje presudno za sjemenke
Proces sušenja je presudan za kakvoću osušenih sjemenki. Neprimjerenim procesom sušenja sjemenki za samo nekoliko sati možemo značajno obezvrijediti cjelokupni uloženi trud i sredstva i time dovesti u pitanje kakvoću osušenih sjemenki. Na temelju vlastitih višegodišnjih istraživanja, ne preporučujemo proces sušenja sjemenki-golica (bez ljuske) tijekom kojeg se sjemenke zagrijavaju na više od 55 °C. Kod sjemenki s ljuskom temperatura sjemenki tijekom procesa sušenja može postići veće vrijednosti, jer ljuska djeluje kao svojevrstan termoizolator. Vlažne bučine sjemenke suše se u tzv. indirektnim sušarama jer koriste izmjenjivač topline kako se plinovi izgaranja goriva (ulje za loženje, zemni plin) ne bi miješali s okolnim zrakom koji se zagrijava i iznosi vlagu s vlažnih sjemenki. Postupak sušenja traje sve dok se ne postigne ravnotežna vlaga u sjemenkama od 6 do 8%, pri kojoj se osušene sjemenke mogu uspješno uskladiptiti i čuvati do 12 mjeseci.
Zaostale dijelove osušene pulpe i drugih biljnih ostataka, ponekad i kamenčića, iz sjemenki treba izdvojiti primjenom kombiniranih strojeva-pročistača koji rade na načelu prosijavanja i aspiracije. Odvajanje ljuske kod običnih sjemenki nužno je prije usitnjavanja jer ljuska (najvećim dijelom celuloza) poslije otežava postupak prešanja ulja. Međutim, dijelovi ljuske mogli bi zagorjeti tijekom prženja te ulju dati loš okus. Odvajanje ljuske najčešće se obavlja posebnim uređajima – ljuštilicama.
Usitnjavanje sjemenki najčešće se obavlja pomoću nazubljenih valjaka. Poželjno je imati dva ili više serijski spojenih parova valjaka, zbog ujednačenog usitnjavanja sjemenki. Usitnjavati se može i mlinom s kamenim žrvnjem ali uz manju obodnu brzinu, kako bi se tijekom meljave izbjeglo zagrijavanje i lijepljenje usitnjene mase. Zbog velike količine ulja, poglavito kod sjemenki golica (48 – 52%), usitnjavanje se ne preporučuje na mlinu čekićaru.
Ako se želi dobiti hladno prešano ulje, usitnjene sjemenke dopreme se u prešu bez kondicioniranja i prženja, s tim da se pritom postiže iskorištenje prešanja svega 20 – 25%.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakFaverolles – idealna pasmina za seosko dvorište
Sljedeći članakI zimi svježi i mirisni začini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.