Glavni cilj IPARD programa je unapređivanje poljoprivrednog sektora uz pomoć poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, a ima tri prioriteta:
– Poboljšanje tržižne efikasnosti i provedbe EU standarda
– Pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno
– okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja (LEADER-a)
– Razvoj ruralne ekonomije

Svaki od prioriteta uključuje određene mjere i pod mjere koje su djelomice istovjetne mjerama koje su se provodile u okviru SAPARD-a. U IPARD-u će na svoje doći i vinari i maslinari.
O svim mjerama IPARD programa bit će riječi i na stranicama Gospodarskog lista u mjesecima koji dolaze, dok ćemo ovim tekstom samo ukratko predstaviti neka od ulaganja kojih u SAPARD-u nije bilo.
Dopuštena ulaganja i u sektore vinarstva i maslinova ulja
Unutar ovog prioriteta nalazi se i mjera „Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice“, vrlo slična mjeri iz SAPARD-a s tom razlikom što je ovdje moguće i ulaganje u sektore vinarstva i maslinova ulj a što do sada nije bio slučaj.
Tako se u sektoru vinarstva prihvatljivim ulaganjem smatra ulaganje u opremanje vinarija (opreme za filtraciju, stabilizaciju, punjenje, automatsko etiketiranje i pakiranje vina), dok će maslinari sredstva moći koristiti za ulaganje u laboratorijsku opremu za osnovne kemijske analize maslinova ulja kao i za ulaganja u opremu za preradu komine masline u kompost.
Krajnji korisnici u okviru ove mjere jesu obrti i poduzeća u privatnom vlasništvu ili do 25 % državnog vlasništva, koja su u sustavu PDV-a te koji su registrirani za predmetnu djelatnost, a nalaze se u rangu mikro, malih i srednjih poduzeća sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva.
Da bi bilo prihvatljivo za ulaganje unutar ove mjere, potencijalni korisnici moraju zadovoljiti određene opće i specifične kriterije.
Kada govorimo o spomenutom sektoru vinarstva, specifični kriterij kaže kako korisnik mora biti upisan u Upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina te kako mora proizvoditi najmanje 200 hl do najviše 20 000 hl kvalitetnog vina godišnje, kako je to propisano Zakonom o vinu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj vinove loze na kiselim tlima
Sljedeći članakSuzbijanje korova u krumpiru
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.