Kako dobro pripremiti ribnjak sa šaranima za zimu? Molim vas da ukratko objasnite postupke.
Uspješno zimovanje jedan je od preduvjeta proizvodnje za sljedeću proizvodnu godinu. Mlađ i konzumna riba se na kraju uzgojne sezone izlovljava i nasađuje u zimovnike. S obzirom da jednogodišnji mlađ šarana aktivno uzima hranu i pri nižim temperaturama vode (oko 8°C) prihranjuje se i u zimovnicima. Ako se prihranjivanje ne provodi, mlađ će trošiti energetske zalihe i u zimu će ući kondicijski nepripremljen, što će rezultirati gubicima i pogoršanjem zdravstvenog stanja. Mlađ šarana se na zimovanje nasađuje u samostalne ribnjake. U pravilu se izbjegava zimovanje sa starijim uzrasnim kategorijama šarana. U jedan zimovnik preporuča se nasad iz jednog uzgojnog ribnjaka, što u praksi zahtijeva veći broj zimovnika za mlađ. Na taj način sprječava se širenje bolesti. Međutim iz praktičnih razloga ne može se uvijek držati navedenog načela. Najpovoljniji ribnjaci za zimovanje mlađa su oko 1,5 ha. U zimovnike se upušta voda pred kraj uzgojne sezone kako bi u njima nastala određena količina prirodne hrane. Prosječna dubina vode treba biti 1,8 m. Zimovnici se nasađuju sa 100 do 250 tisuća Š1•ha-1, a ponekad i više. Preduvjet uspješnog zimovanja mlađa je stalan protok čiste i kisikom opskrbljene vode. Prema stručnoj procjeni jedna izmjena vode treba se ostvariti za 15 do 20 dana. Uobičajeni uzrok uginuća tijekom zimovanja jednogodišnjega šaranskog mlađa je loše kondicijsko i zdravstveno stanje, prenapučenost ribnjaka te loši fizikalno-kemijski uvjeti vode. Uginuća se tijekom zimovanja kreću od 10 do 20 %, ali mogu biti i znatno viša. Konzumnu ribu treba stavljati u zimnjake prema kategorijama, vrstama i veličini. Prema količini ribe u zimovniku treba prilagoditi protok svježe aerirane vode. Broj izmjena vode u danu je proporcionalan s količinom ribe stavljenom na zimovanje (ovisno o veličini zimovnika i masi ribe u njemu). Ribe grabljivice za vrijeme zimovanja potrebno je hraniti. Veličina riba koja se daje mora biti prilagođena veličini grabljivica. Posebnu pažnju treba posvetiti ribama matičnog jata. Nije preporučljivo stavljanje u zajednički zimovnik s konzumnom ribom, jer nakon izlova sortiranje i gnječenje negativno utječe na kvalitetu spolnih produkata. Borbu protiv ribljih bolesti treba započeti pažljivim postupkom s ribama, bez obzira je li riječ o konzumnoj ribi ili uzgojnim kategorijama. Više puta sortirana riba u proljeće nije sposobna za transport. Svaka manipulacija ribom izaziva stres, ali ostavlja i mehaničke ozljede koje su ulazna vrata za uzročnike bolesti (najčešće sekundarne zarazne bolesti uzrokovane ubikvitarnim mikroorganizmima kao što je s aprolegnioza). Vlasnici malih obiteljskih ribnjaka koji nemaju mogućnost izlovljavanja, sortiranja i smještanja ribe u posebne objekte trebaju prilagoditi protok svježe vode kroz ribnjak, kontinuirano pratiti stanje tijekom zime i u slučaju zaleđivanja otvarati rupe u ledu radi „prozračivanja” i oslobađanja štetnih plinova iz vode. Ribnjaci koji su izlovljeni tijekom zime se trebaju ostaviti bez vode da bi dno izmrzlo, što je jedna od sanitarnih mjera u suzbijanju ribljih bolesti.
dr. sc. Boris Župan, HŠPSS
