Monokultura i suženi plodored kao dominantni način uzgoja povrća u zaštićenim prostorima, a dobrim dijelom i na otvorenom, imaju za posljedicu izraženu akumulaciju biljnih štetočinja u tlu koje mogu ugroziti nastavak proizvodnje te u značajnoj mjeri povećati potrebe za primjenom kemijskih pripravaka u njihovom suzbijanju.

Prednosti cijepljenih presadnica
Isto tako intenzivna proizvodnja povrća primjenom velikih količina mineralnih gnojiva, neadekvatnom gnojidbom organskim gnojivima i natapanjem vodom loše kakvoće smanjuju mikrobiološku aktivnost tla i narušavaju njegova fizikalna svojstva što za posljedicu ima značajno smanjenje njegove produktivnosti.
Teškoće uzrokovane uzgojem u suženom plodoredu u zaštičenim je prostorima moguće izbjeći primjenom hidroponskog načina uzgoja što je ekonomski opravdano pri obimnijoj proizvodnji, dok se problemi uskog plodoreda na manjim površinama mogu izbjeći uzgojem pojedinih vrsta povrća sadnjom cijepljenih presadnica.
Tehnika cijepljenja dugo poznata i raširena u proizvodnji voćnih i loznih sadnica zadnjih se dvadesetak godina komercijalno sve više koristi i u proizvodnji presadnica povrća.
Cijepljenje se komercijalno najviše koristi kod presadnica lubenica i rajčica, a sve se više razvija i kod drugih vrsta povrća kao što su paprika, patlidžan, dinje i krastavci.
Slično kao i kod drvenastih poljoprivrednih kultura cijepljenjem se regulira bujnost nadzemnog dijela biljke, a jače razvijen korjenov sustav osigurava bolju opskrbu biljaka vodom i hranjivim tvarima te povećava tolerantnost na biljne patogene akumulirane u tlu. Također korijen podloga manje je osjetljiv na zaslanjenost tla uvjetovanu dugogodišnjom uporabom samo mineralnih gnojiva te navodnjavanjem nekvalitetnom vodom. Cijepljene presadnice koriste se u svim vidovima povrćarske proizvodnje kako u uzgoju u zaštićenim prostorima na tlu i hidroponskim načinom tako i na otvorenom. Primjenom cijepljenih presadnica brže se rješavaju neke teškoće koje je teško riješiti oplemenjivanjem i selekcijom. Naime konvencionalno oplemenjivanje na otpornost na štetnike, bolesti i stresne uvjete dug je, skup i zahtjevan proces kojeg je puno lakše riješiti primjenom cijepljenja.
Cijepljene su presadnice posebno prihvatljive u ekološkoj proizvodnji jer smanjuju potrebe za primjenom zaštitnih sredstava u suzbijanju bolesti i štetnika.

Tehnike cijepljenja

Korištenje cijepljenih presadnica vrlo je rašireno u proizvodnji povrća naročito u zemljama istočne Azije gdje se ta tehnologija i prvo počela razvijati. U Japanu u više od 90% povrćarske proizvodnje u zaštićenim prostorima koriste se cijepljene presadnice. Primjena cijepljenih presadnica brzo se širi i razvijenim zemljama Europe i Sjeverne Amerike, a sve više i kod nas. Iako je tehnika cijepljenja kod povrća već dugo poznata, komercijalno se počela širiti tek kad su se razvili visoko produktivni hibridi povrća kod kojih jedna biljka može u proizvodnji biti cijele godine i dati prinos od više kilograma što onda podnosi povećane troškove cijepljenja. U cijepljenju presadnica uglavnom se rabe dvije tehnike, tehnika bočnog i vršnog cijepljenja.

""Bočnim cijepljenjem djelomično se zareže stabljika plemke te se na zarezano mjesto insertira vršno prikraćena stabljika podloge. I podloga i plemka nastavljaju daljnji rast na vlastitom korijenu dok mjesto cijepljenja ne zaraste. Kad cijepljeno mjesto sraste uklanja se korijen plemke na način da se plemka odreže ispod cijepljenog mjesta kako bi biljka nastavila dalji rast na korijenu podloge, a iznad cijepljenog se mjesta odstrani podloga. Ovaj se način cijepljenja koristi kada se ne mogu osigurati najpovoljniji uvjeti za zacjeljivanje i kada su presadnice prerasle optimalni stadij za vršno cijepljenje.

"" 

Vršno cijepljenje obavlja se na raskol slično kao kod voćaka ili danas u komercijalnoj proizvodnji presadnica najviše kosim rezom. Kod cijepljenja na raskol podloga i plemka trebale bi biti iste debljine. Oštrim dezinficiranim žiletom na podlozi se napravi kosi V izrez veličine oko 15 mm. Obrnuto tome zašilji se plemka koja se stavlja u izrezano mjesto podloge i pričvrsti se silikonskom štipaljkom. Kosim rezom podloga se kod lubenica odreže između, a kod rajčice i patlidžana neposredno ispod kotiledonskih listova te se na njih postave i silikonskim štipaljkama pričvrste plemke koje su po istim kutom odrezane na istom mjestu. Za dobar prijem kod vršnog cijepljenja stabljike podloga i plemki moraju biti ujednačene debljin te se nakon cijepljenja moraju osigurati povoljni uvjeti za zarastanje cijepljenog mjesta te zasjena od izravnog sunčevog svjetla 3 – 4 dana nakon cijepljenja. 

""""

 

U Hrvatskoj nažalost još ne postoji specijaliziran centar za komercijalnu proizvodnju cijepljenih presadnica povrća. U manjem obujmu tu proizvodnju razvijaju pojedini proizvođači povrća u okolici Metkovića, a u drugim područjima Hrvatske uglavnom samo za vlastite potrebe. U susjednoj Bosni i Hercegovini u Gabeli kraj Čapljine već nekoliko godina uspješno djeluje tvrtka Adria Hishtil koja komercijalno proizvodi više milijuna cijepljenih presadnica godišnje koje najvećim dijelom izvozi pa se njima opskrbljuju i hrvatski proizvođači povrća.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakToblerone torta
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.