Proizvodnja ekoloških presadnica povrća osnova je na kojoj počiva cjelokupna ekološka povrćarska proizvodnja gospodarstva. Bilo da se one proizvode za vlastitu potrebu na ekološkom gospodarstvu ili su namijenjene za potrebe drugih ekoloških gospodarstava, moraju se proizvoditi po ekološkim principima. Stoga se proizvodnja ekoloških presadnica povrća mora temeljiti na cjelokupnoj zakonskoj regulativi koja vrijedi za ekološku proizvodnju, od čega treba iznimnu pažnju obratiti na:
– Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN 139/10.)
– Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 91/01., NN10/07.).
Svi principi proizvodnje presadnica povrća koji vrijede u konvencionalnom sustavu vrijede i u ekološkom, osim nekih specifičnosti koje su zakonski regulirane, a naglašene su u daljnjem tekstu.
Mjesto uzgoja
Općenito ekološka proizvodnja može biti organizirana na proizvodnoj jedinici koja je udaljena 50 m od prometnice na kojoj je vršno prometno opterećenje više od 100 vozila/sat, odnosno udaljena najmanje 20 m, ako je odvojena živom ili drugom ogradom visine najmanje 1,5 m. Proizvodnja presadnica povrća odvija se u zaštićenom prostoru ili na otvorenom. Prostor ili površina na kojem će se proizvoditi ekološke presadnice povrća mora biti jasno odvojen od konvencionalnog načina proizvodnje.
Udaljenost između njih mora biti najmanje 10 m, odnosno, to utvrđuje nadzorna stanica ovisno o mogućoj kontaminaciji iz konvencionalnog uzgoja. U slučaju kada je nužna proizvodnja u zaštićenom prostoru zbog klimatskih uvjeta potrebno je voditi računa o pokrovnom materijalu kojim je taj prostor pokriven. Naime, taj materijal mora biti na bazi polietilena, polipropilena ili drugih polikarbonata. Upotreba polivinilklorida nije dopuštena. U zaštićenom prostoru dopuštena je toplinska izolacija.
Zdravo i klijavo sjeme
Osnovni preduvjet za proizvodnju kvalitetne presadnice povrća je osigurati zdravo i klijavo sjeme. U ekološkoj proizvodnji preporučuje se koristiti vrste i sorte prilagođene lokalnim pedoklimatskim uvjetima, otporne na štetočinje. Pri izboru sorata treba obratiti pažnju na očuvanje i zaštitu biološke i genetske raznolikosti i dati prednost zavičajnim (autohtonim) sortama uz prethodno dopuštenje nadzorne stanice.
Sjeme koje se koristi za proizvodnju presadnica povrća treba biti iz ekološke proizvodnje. U ekološkoj proizvodnji presadnica povrća nije dopušteno korištenje sjemena koje je dobiveno genetskom manipulacijom. Također, nije dopušteno koristiti ni sjeme koje je tretirano i pilirano, ako su u doradi korištena sintetička sredstva za zaštitu bilja, a ako to nadzorna stanica nije izričito dopustila.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVinska muha pjegavih krila – novi štetnik
Sljedeći članakIzbor traktora u 2011.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.