Osnovnu gnojidbu okopavina preporuča se provesti zajedno s osnovnom obradom tla, koja se obavlja u jesen kako bi se stvorili povoljni uvjeti za razvoj i postigli visoki prinosi kukuruza, soje, suncokreta, šećerne repe, krumpira.

Jesenskom obradom stvara se povoljna struktura tla, potiče se biološka aktivnost i čine pristupačnijima biljna hraniva. Ovakvom obradom tla popravljaju se prvenstveno fizička, te kemijska i biološka svojstva tla i omogućuje se stvaranje zalihe vlage u tlu, koja može biti presudna u razdobljima suše tijekom vegetacije.

            Povećanje plodnosti tla

Dubokim oranjem u jesen povećava se volumen obrađenog tla i raste unos količine gnojiva čime se postiže veća učinkovitost obrade i gnojidbe tla u smislu povećanja plodnosti tla i prinosa uzgajanih kultura, posebice na manje plodnim tlima.

Mineralna gnojiva ravnomjerno raspodijeljena po površini i unesena u osnovnoj obradi imaju znatan utjecaj na:

– raspodjelu gnojiva i ravnomjernu dostupnost hraniva u zoni budućeg korijenovog sustava,

– zaoravanje veće količine gnojiva u donjoj zoni oraničnog sloja što omogućuje biljkama bolje iskorištenje hraniva tijekom sušnog razdoblja u vegetaciji.

Gnojidbom pred osnovnu obradu tla unosi se jedna polovina do dvije trećine planiranih potreba biljke za fosforom i kalijem, te mali dio potreba za dušikom jer se uslijed njegove velike mobilnosti u tlu najveće količine dušika unose u proljeće tijekom vegetacije.

               Unos slabo pokretljivih hraniva

Cilj unosa fosfora i kalija u obliku kompleksnih NPK ili PK formulacija gnojiva pod brazdu pri jesenskoj obradi tla ima zadatak da se donji sloj obogati ovim slabo pokretljivim hranivima. Manja količina dušika koja se unosi u obliku složenih NPK mineralnih gnojiva i Uree ima ulogu aktivacije mikroflore tla na razgradnju organskih ostataka, čime se povećava plodnost oraničnog sloja tla. Jesenska gnojidba zajedno s obradom omogućuje raspodjelu i akumuliranje osnovnih hraniva (fosfor i kalij) i vode po dubini oraničnog sloja. To je posebice bitno u proizvodnji okopavina kad dođe do isušivanja površinskog sloja tla uslijed manjka oborina i povišene temperature u fazi nalijevanja zrna.

Veće količine hraniva u proizvodnji okopavina dodaju se primjenom mineralnih gnojiva pri jesenskoj osnovnoj obradi tla. Mineralna gnojiva sadrže pristupačne oblike hraniva koji se po kemijskom sastavu ne razlikuju od pristupačnih oblika hraniva iz tla, stoga ih biljke lako usvajaju.

            Analiza tla za određivanje količine gnojiva

Gnojidba mineralnim gnojivima u osnovnoj obradi tla okopavina obavlja se u jesen na težem glinastom tlu, ili u rano proljeće na lakšem pjeskovitom tlu i na plavnim područjima. Količina mineralnih gnojiva u gnojidbi svih poljoprivrednih kultura, pa tako i okopavina određuje se na osnovi analize plodnosti tla, potrebama biljke za pojedinim hranivima i planiranom prinosu ili urodu.

U osnovnoj gnojidbi primjenjuju se formulacije gnojiva koje sadrže više fosfora i kalija, a manji udio dušika, kao što su kompleksna mineralna gnojiva Petrokemije: NPK 7-20-30 ili PK 20-30 u količini 400-700 kg/ha.

Okopavine i druge poljoprivredne kulture proizvode se u plodoredu, te ako zaostane žetvenih ostataka prethodne kulture potrebno ih je zaorati prije osnovne obrade tla. Prije zaoravanja žetvenih ostataka preporuča se primjena dušičnih gnojiva Petrokemije: UREA u količini 100-125 kg/ha ili UAN u količini 120-150 l/ha kako bi se smanjila dušična depresija, koju mogu uzrokovati mikroorganizmi tla prilikom mineralizacije svježe organske tvari.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak„Brački varenik“ 26. hrvatski zaštićeni proizvod!
Sljedeći članakTko su najbolji orači Grada Zagreba?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.