Biljno-parazitske nematode ubrajamo u nametnike od posebnog značaja u hortikulturi; posebice pri uzgoju povrća u zaštićenim prostorima (npr. rajčica, paprika, krastavci) ili pri učestalom i otvorenom uzgoju pojedinih kultura na istim površinama (npr. krumpir, lubenica, dinja, tikvica, jagoda).

Nematode su sitni životinjski organizmi iz skupine oblića, imaju nitasto, nekolutićavo tijelo, duljine najčešće 0,5-2 mm. Prednji dio njihova tijela odgovara glavi sa bodljom. Time se fitofagne vrste hrane biljnim sokovima. Samim time oštećuju nadzemne i/ili podzemne dijelove biljaka. Sisanjem biljnih sokova na napadnutim biljkama razvijaju se različiti simptomi; najčešće netipične promjene: zastoj u rastu (smežurani, iskrivljeni ili skraćeni nadzemni organi).

Vrste koje oštećuju podzemne dijelove biljaka mogu izazvati pojavu većih ili manjih kvržica na korijenu. Mnoge vrste nematoda prodiru iz supstrata u biljno tkivo te kao endoparaziti provode najveći dio svog života u formiranim kvržicama. Velika koncentracija nematoda u zemljištu uzrokuje postupno propadanje (sušenje) lišća i drugih nadzemnih organa. To se može poistovjetiti s drugim gljivičnim ili bakterijskim uzročnicima bolesti. Nematode korijenovih kvržica (Meloidogyne) su opisane davne 1855. godine, a proširene su diljem svijeta.

Ipak, najveća je štetnost u toplijim (tropskim) klimatskim područjima. U kontinentalnom podneblju predstavljaju problem uglavnom u zaštićenim prostorima (plastenicima i staklenicima). Izrazito su polifagne i parazitiraju na više od 2.500 biljnih vrsta. Najveće gospodarske štete bilježimo kod uzgoja povrća (krastavci, rajčica, patlidžan, paprika, tikva, salata, mrkva, peršin, pastrnjak, luk, kupus, krumpir i dr.).

Prilikom njihove ishrane i razvoja, stanice korijena se povećavaju. Tako ove nematode uzrokuju formiranje kvržica (mogu biti velike od nekoliko mm do nekoliko centimetara). U biljaka sa sočnim korijenom kvržice su značajno veće. Napadnuti korijen često brzo propada, jer ga naseljavaju različite patogene gljivice (npr. Fusarium, Phytophthora) i bakterije (npr. Pseudomonas). Posljedično nadzemni organi biljaka zaostaju u razvoju. Javlja se venuće i sušenje, plodovi su sitniji. Kod vrlo jakog napada mjestimično propadaju cijele biljke.

Ženke imaju prošireno tijelo, kruškolikog ili okruglog oblika (0,55-0,8 mm), dok su mužjaci izgledom crvoliki (0,8-2 mm). U spolnim organima ženke razvija se veliki broj jaja (200-500, a ponekad i više od 2.000). Nepovoljne uvjete (zimu) preživljavaju u formi jaja. Na podražaj izlučevina korijena osjetljivih biljaka u jajima nastaju ličinke prvog stadija. Izlaze u drugom razvojnom stadiju, ograničeno su pokretne i migriraju kroz tlo do korijenovih dlačica. Ubušuju se i započinju ishranom (endoparaziti). Njihove izlučine ždrijelnih žlijezda kod osjetljivih biljaka uzrokuju povećanje stanica. Tako nastaju korijenove kvržice (po čemu je ova skupina nematoda nazvana).

Ženke u stražnjem dijelu svog tijela formiraju jajnu vrećicu, u koju odlažu najčešće 400-800 jaja. Mužjaci rastu samo u duljinu i napuštaju korijen zbog kopulacije. Trajanje jednog razvojnog ciklusa prvenstveno ovisi o temperaturi i vlazi (ovoj vrsti nematoda jako smeta suša u zemljištu). Pri temperaturi tla 25°C razvoj od jaja do jaja traje samo 21 dan. Zato se u tropskim područjima mogu razvijati 10-12 generacija godišnje. Jaja pokazuju najveću vitalnost i otpornost prema niskim temperaturama, pa mogu preživjeti oko 90 dana u hladnim uvjetima na -11°C.

Preživljavaju u tlu i do 10 godina

Cistolike nematode (Heterodera) češće naseljavaju umjereno topla i hladnija klimatska područja, pa u našim kontinentalnim krajevima češće od nematoda korijenovih kvržica napadaju biljke pri uzgoju na otvorenom (npr. krumpir, kupus, duhan, mrkvu, šećernu repu, soju i dr.). Njihove ženke formiraju cistu. Uginulu ženku ispunjenu jajima zovemo cistom(skupina je dobila ime). Također je prisutan spolni dimorfizam, pri čemu se ženke izgledom potpuno razlikuju od mužjaka. Ličinke i mužjaci su crvolikog oblika. Spolno razvijene ženke su okrugle, “limunaste” ili kruškolike (veličine do 0,6-0,8 mm). Mliječno su bijele boje i usnim dijelom pričvršćene za korijen (egzoparaziti). Nakon što je ženka oplođena, njezino tijelo očvrsne i postaje tamno-smeđe boje.

U njezinu je tijelu uloženo više stotina jaja (600). Jaja u cistama mogu preživjeti u zemljištu desetak godina. Razvoj je sličan nematodama korijenovih kvržica (uz optimalnu temperaturu 25°C). Cistolike nematode su manje polifagne nego nematode korijenovih kvržica, a na osjetljivim usjevima kao posljedica njihova napada nastaju simptomi zaostajanja u rastu i razvoju, za visokih dnevnih temperatura biljke gube turgor (venuće), korijen se slabije razvija i postaje “bradat”, manji su prinosi (do 80 %), a na dijelovima polja usjev propada (pojava “plješina” ili golih mjesta bez biljaka).

Sam plodored kao osnovna mjera suzbijanja tih polifagnih nematoda nije učinkovit, pa se mora provoditi u kombinaciji s drugim mjerama zaštite (vidi Tablicu 1.). Dokazano je da suzbijanje korova domaćina i sjetva među-usjeva (zelena gnojidba) određenih biljnih vrsta smanjuje napad nematoda korijenovih kvržica i cistolikih nematoda. Uzgoj otpornih sorti i/ili hibrida je važna preventivna mjera. Budući u zaštićenom uzgoju često na istu površinu sadimo vrlo osjetljive povrtne vrste na nematode (npr. rajčicu, papriku, krastavce) moguće je prije uzgoja provoditi termičku sterilizaciju (npr. vodenom parom) ili kemijsku sterilizaciju zemljišta (npr. dazomet).

Tablica 1. Osnovne mjere integrirane zaštite bilja radi suzbijanja korijenovih nematoda

Kemijske mjere suzbijanja nematoda: Povećanje i/ili nadomještaj učinkovitosti agrotehničkih, bioloških i fizikalnih mjera je primjena djelatnih tvari s nematocidnim učinkom. Broj nematocida na našem tržištu je ograničen, a tijekom 2022. godine s tržišta se povlači granulirani pripravak Nemathorin 10 G (fostiazat) (do 31.10. 2022. dozvola vrijedi za primjenu širom do 3 dana prije sadnje ili u redove uz obaveznu inkorporaciju u redove depozitorima u vrijeme sadnje) (dopuštenje vrijedi samo za rajčicu i krumpir).

Dvije dopuštene djelatne tvari imaju značajna toksikološka ograničenja: oksamil (u pripravcima Vydate 10 SL, Olredy, Afromyl) i ne preporučujemo ih u staklenicima i plastenicima u kojima se uzgajaju različite vrste kulturnog bilja, a karenca za neke usjeve je značajna (npr. 50 dana za tikvice, krastavac salatni, krastavac za preradu, dinju i lubenicu uzgajanim u zaštićenom prostoru). Djelatna tvar dazomet u pripravku Basamid Granulat se mora primijeniti najmanje 42 dana prije sjetve (sadnje) te se poslije površinske primjene mora odmah unijeti u tlo na dubinu 15-20 cm. Temperatura tla tijekom 42 dana ne smije biti niža od 8°C, a razgradnju djelatne tvari zbog moguće fitotoksičnosti provjeravamo biotestom.

Od 2016. godine pojavila se fungicidna djelatna tvar fluopiram u pripravku Velum Prime SC, registrirana kao nematocid u različitim biljnim vrstama, uzgajanim u zaštićenim prostorima i na otvorenom. Toksikološki fluopiram ima značajno bolja svojstva od drugih nematocida (npr. oksamil, fostiazat, dazomet). Ograničenja kod njegove primjene su značajno manja: može u zaštićenim prostorima do dvije primjene na svim kulturama, a karenca za većinu usjeva iznosi svega 1-3 dana. Sredstvo Velum Prime SC se primjenjuje sustavima na navodnjavanje kapanjem.

Tablica 2. Dopuštenje za primjenu fluopirama (Velum Prime SC) u našoj zemlji radi suzbijanja različitih vrsta nematoda (sredstvo se primjenjuje kroz sustav za navodnjavanje kapanjem)

Tržnim proizvođačima osjetljivih kultura na nematode korijenovih kvržica i cistolikih nematoda ako su ranijih sezona primijetili simptome napada ovih štetnika savjetujemo mjere integrirane zaštite i preventivnu primjenu toksikološki manje opasne djelatne tvari.

Propadanje cime se može lako poistovjetiti s drugim gljivičnim ili bakterijskim uzročnicima bolesti – propadanje osjetljivog hibrida rajčice od bakterijske bolesti

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZa podnošenje Zahtjeva za COVID-19 potpore u stočarstvu i peradarstvu preostalo 5 dana
Sljedeći članakKad zadruga nije perspektiva nego smetnja (2)
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.