U početku se koristilo ime pe-tsai, što na mandarinskom jeziku znači povrće, a kasnije se naziva pak choi. Najčešće se priprema svjež kao salata, s različitim začinima. Može se koristiti i kuhan, kao prilog, a lisna rebra kineskog kupusa mogu se pohati.
Prema postavkama, kineski kupus nastao je spontanim križanjem postrne repe i kineske raštike. Dvogodišnja je biljka ili fakultativno jednogodišnja. Ima razmjerno kratku vegetaciju pa se često uzgaja kao predkultura ili naknadni usjev. Potrebna mu je minimalna temperatura oko 7 oC za vegetativni rast, optimalne temperature su između 12 i 22 oC, dok mu je za formiranje glavice potrebna temperatura od 16 do 20 oC. Pri temperaturama višim od 25 oC odgađa se glavičenje i smanjuje kakvoća pa nastaju rahle glavice te se razvija rubni palež.
Na rast i razvitak kineskog kupusa u velikoj mjeri utječu temperatura i intenzitet svjetlosti. Veći intenzitet svjetlosti pospješuje razvoj šireg lišća i ranije glavičenje. Duljina dana ne utječe na formiranje glavice, ali može utjecati na intenzitet rasta. Prijelaz u generativnu fazu događa se pri temperaturama nižim od 13 oC. Već naklijalo sjeme i vrlo mlada biljka mogu se vernalizirati odmah poslije nicanja 1 do 4 tjedna (vernalizacija – postupak kojim se naklijalo sjeme poljoprivrednih kultura podvrgava neko vrijeme nižim temperaturama čime ono daje rod iste godine). Biljka će brže prijeći u generativnu fazu što su niže temperature. Na neke kultivare dugi dan utječe jače na prijelaz u generativnu fazu od utjecaja vernalizacije. Iako nisu bili izloženi temperaturi nižoj od 15 oC, u dugom danu mogu prijevremeno procvasti.
Uvjeti rasta
Kineski kupus uglavnom može uspjeti na svim tlima na kojima mogu i druge kupusnjače, a najbolje mu odgovara duboko tlo koje zadržava vlagu, kao i ono koje je dobre drenaže, s dovoljno organskih tvari. Ne odgovaraju mu izrazito lagana i teška tla. Također, treba izbjegavati pretjerano rahla, zbijena ili siromašna tla ili ih treba poboljšati dodavanjem organskih tvari ili pijeska. Osjetljiv je na stagniranje vode i pokoricu. Za tla kiselija od 6 pH preporučuje se primjena vapna kako bi se izbjegnula pojava rubnog paleža. Jako dobra struktura tla osobito je važna kada se kineski kupus uzgaja izravnom sjetvom.
Ova biljka voli otvoreno stanište ali tijekom ljeta podnosi i malo sjene.
Potrebno je dobro zalijevati usjeve tijekom cijele sezone, tlo ne smije presušiti. Kineski kupus ima plitko korijenje pa mu trebaju češće ali manje količine vode. I kraće vrijeme bez vode može uzrokovati rubni palež najmlađih listova, što se izvana ne vidi ali smanjuje kakvoću proizvoda. Kod uzgoja ove vrste preporučljivo je malčiranje tla.
Gnojidba
Ovisno o kultivaru, načinu i razdoblju uzgoja kineski kupus može postići urod do 50 t/ha pa gnojidbu treba uskladiti sa stanjem hranjiva u tlu i očekivanim urodom. Preporučuje se oko 130 kg/ha dušika (N), od 80 do 100 kg/ha fosfora (P2O5) i 250 kg/ha kalija (K2O), a dušik treba primijeniti u 2 do 3 obroka. Prevelika gnojidba dušikom (do 250 kg), iako djeluje na povećanje uroda, može izazvati povećano nakupljanje nitrata u lišću i iznad dopuštene količine. Kineski kupus dobro reagira na folijarnu primjenu uree – 5 kg/100 l vode uz primjenu 500 – 600 l/ha.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZašto propadaju marelice?
Sljedeći članakBolesti smokve
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.