Proizvodnja sigurne i kvalitetne hrane predstavlja jednu od ključnih gospodarskih djelatnosti u svim državama članicama Europske Unije i šire. Zbog sve strožeg i zahtjevnijeg zakonodavnog okvira iz područja sigurnosti hrane u EU te sve učestalijih problema uzrokovanih klimatskim promjenama, poljoprivredna proizvodnja nalazi se pred sve većim izazovima.
Činjenica je i da globalna i dostatna proizvodnja hrane još uvijek nije moguća bez uporabe pesticida. Upravo su pesticidi najčešće utvrđivana grupa opasnosti prilikom provođenja službenih kontrola hrane.
Ostaci pesticida
Pesticidi su proizvodi kemijskog ili biološkog porijekla namijenjeni zaštiti biljaka od raznih bolest, korova, štetnika itd. Predstavljaju široku skupinu proizvoda (sredstva za zaštitu bilja -SZB, biocidi..). Gotovo svi pesticidi (SZB) svrstani u određenu kategoriju prema opasnosti koju mogu izazvati. Iz nekog od tih razloga i zabranjeni su za uporabu kao mogući izvor potencijalne opasnosti za ljudsko zdravlje i iziskuju naš pojačan oprez, kao i strogo pridržavanje uputa o njihovoj primjeni. Mnogi su i dokazano kancerogeni, toksični, neurotoksični, reproduktivno toksični te vrlo štetnog utjecaja na okoliš i/ili podzemne vode. Iz navedenog razloga, prije stavljanja na tržište, pesticidi prolaze vrlo strogi postupak registracije i vrlo stroge kriterije propisane Uredbom (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja. Postupak registracije pesticida vrlo je sličan postupku registracije lijekova.
Kao posljedica direktne ili indirektne primjene pesticida (SZB) mogu nastati neželjeni ostaci pesticida. Pojam “ostataka pesticida” odnosi se na ostatke u ili na proizvodima biljnog ili životinjskog podrijetla te u hrani za životinje. Oni su nastali kao posljedica upotrebe sredstava za zaštitu bilja (SZB), biocide i/ili sredstava koji se koriste u veterinarskoj medicini.
O čemu ovisi količina ostataka pesticida u hrani?
Razina ostataka u hrani ovisi o:
- količini sredstva za zaštitu bilja kojim se neka kultura tretira;
- vremenskom razdoblju koji je prošao od zadnjeg tretiranja pa do berbe ili žetve proizvoda (karenci);
- o broju primjena SZB;
- fizikalno-kemijskim svojstvima sredstva;
- o poljoprivrednoj kulturi u/na kojoj se sredstvo primjenjuje.
Izloženost ljudi ostacima pesticida (SZB) najčešća je kroz konzumaciju hrane biljnog i životinjskog podrijetla. Da bi se potrošači zaštitili od izlaganja neprihvatljivim razinama ostataka u hrani i hrani za životinje, postavljaju se maksimalno dopuštene razine ostataka (MRO) kao sigurnosna granica. Te su vrijednosti za svaki pojedini pesticid i za sve skupine voća i povrća te namirnice animalnog podrijetla propisane Uredbom (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i pratećim dopunama.
Pojačana kontrola hrane
Nepravilna primjena pesticida najčešći je uzrok prisutnosti ostataka većih od dopuštenih. Posljednjih godina, naročito od kada je Republika Hrvatska punopravna članica Europske unije, pojačana je kontrola hrane i hrane za životinje. Znatno je povećan i broj laboratorijskih analiza na ostatke pesticida. Kako bi se spriječilo da ostaci pesticida u hrani budu veći od maksimalno dozvoljenih koncentracija, koje nisu štetne za zdravlje potrošača, potrebno je provesti niz mjera prije, tijekom i nakon vegetacije. Najvažnija preventivna mjera je pravilna uporaba isključivo odobrenih pesticida uz strogo pridržavanje uputa o primjeni.
Daljnja mjera koje se koristi u svrhu zaštite potrošača je i sustavna kontrola uz provođenje godišnjeg programa praćenja ostataka pesticida (monitoringa) s ciljem uvida u pridržavanje dobre poljoprivredne prakse i osiguranja sukladnosti s maksimalnim razinama ostataka pesticida te procjene izloženosti potrošača ostacima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla. Jedna od dodatnih mjera koja se provodi je i obvezna edukacija korisnika pesticida. Također i vođenje dnevnika tretiranja za sve registrirane OPG-ove u Republici Hrvatskoj.
Što sadrži najviše pesticida?
Većina pesticida primjenjuje se direktno na usjeve. To znači da se većina ostataka pesticida nalazi na vanjskim površinama. Mogu biti uklonjeni ljuštenjem, pranjem ili guljenjem što je prva preventivna mjera prije konzumacije svježeg voća ili povrća. Na primjer, većinu ostataka pesticida općenito sadrže ljuske žitarica, kora voća i vanjski listovi povrća, kao što je zelena salata.
Njihovim uklanjanjem možemo smanjiti razinu ostataka u pripremljenoj hrani. Ispiranjem se također smanjuje razina ostataka koja se nalazi na površini ploda. U krajnjem konzerviranom proizvodu, ostaci se mogu smanjiti, ali njihova se razina može i povećati tijekom obrade. Povećava se, na primjer, proizvodnjom ulja iz uljarica i maslina ili u procesu sušenja voća i proizvodnje koncentrata rajčice zbog gubitka vode tijekom procesa. Prekoračenje MDK vrijednosti ne znači nužno i ugrožavanje ljudskog zdravlja. Kako bi bili sigurni predstavlja li konzumacija određenih proizvoda s utvrđenim vrijednostima ostataka pesticida iznad MRO rizik za zdravlje potrošača, provodi se procjena rizika odnosno izloženosti.
Procjena rizika ostataka pesticida na ljudsko zdravlje
Procjena rizika je složen proces baziran na znanstveno utemeljenim činjenicama i novim saznanjima i informacijama i uključuje četiri koraka:
1. identifikacija opasnosti
2. procjena opasnosti
3. procjena izloženosti
4. karakterizacija rizika
Postoje dva načina izloženosti ostacima: akutna (trenutna) i kronična (dugotrajna) izloženost. Razina ostataka obično se smanjuje postupcima obrade i konzerviranja hrane, no može se i povećati.
S gledišta sigurnosti konzumiranja hrane, određena vrsta hrane smatra se sigurnom za potrošača ako procijenjena akutna izloženost ne prelazi ARfD vrijednost prihvatljivog dnevnog unosa.
U zadnje vrijeme učestalo se povlače i opozivaju s tržišta razne vrste prehrambenih proizvoda zbog korištenja nedozvoljenih pesticida kao što su klorpirifos (2022. i 2023. godina) i etilen-oksid (2020. i 2021. godina). Takvi slučajevi, u kojima zbog nedostatka podataka (toksikološke referentne vrijednosti) nije moguće provesti adekvatnu procjenu rizika za potrošače s dovoljnom razinom sigurnosti i preciznosti dobivenih rezultata zbog toga iziskuju drugačiji, individualni pristup procjeni rizika s ciljem osiguranja maksimalne razine zaštite potrošača.
Službene kontrole i RASFF sustav
Kao jedan od glavnih alata u procesu zaštite potrošača i stavljanja na tržište zdravstveno ispravne hrane na području EU uspostavljen je »RASFF« (engl. Rapid Alert System for Food and Feed) sustav u skladu s člankom 50. Uredbe (EZ) br. 178/2002, a mjere za provedbu RASFF sustava propisane su Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/1715.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH- Centar za sigurnost hrane i Centar za zaštitu bilja) kao imenovana kontakt točka (KT) unutar HR RASFF sustava, pruža neovisne, visokokvalitetne znanstvene procjene rizika, koje podupiru upravljače rizicima pri donošenju odluka o najučinkovitijem upravljanju rizicima u području sigurnosti hrane i hrane za životinje, zdravlja i dobrobiti životinja, zdravlja biljaka, prehrane i okoliša. U procjeni rizika se koriste smjernice i alati odobreni na EU razini. Procjenu može zatražiti nadležno tijelo i u bilo kojem drugom slučaju odnosno kod sumnje na postojanje rizika za zdravlje potrošača.
U okviru HR RASFF sustava HAPIH je tijekom 2023. godine izradio 82 inicijalne procjene rizika (IPR) koji su se najčešće odnosili na grupu opasnosti pesticidi (42), industrijski kontaminanti (10), kemijski kontaminanti (9), mikotoksini (4) i dr.. Najčešća kategorije hrane za koje su bile potrebne izrade IPR-a su voće i povrće (37). Zatim slijede žitarice i pekarski proizvodi (11), dijetalna hrana, dodaci prehrani i obogaćena hrana (7) i dr.
Povlačenje ili opoziv
HR RASFF sustav se aktivira u slučaju kada postoji izravni ili neizravni rizik po zdravlje ljudi te ozbiljan rizik po zdravlje životinja i okoliš. Rizik se klasificira kao ozbiljan, nije ozbiljan i neodređen rizik.
Kada se prilikom procjene rizika utvrdi da opasnost od unosa ostataka utvrđenog pesticida postoji te da predstavlja rizik za zdravlje ljudi (djece) konzumacijom predmetnog proizvoda provode se mjere povlačenja i/ili opoziva.
„Povlačenje“ je uklanjanje s tržišta hrane štetne za zdravlje ljudi ili hrane neprikladne za prehranu ljudi odnosno nesigurne hrane i hrane za životinje ili materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom, uključujući povlačenje iz maloprodaje.
„Opoziv“ je uklanjanje hrane štetne za zdravlje ljudi ili hrane neprikladne za prehranu ljudi odnosno nesigurne hrane i hrane za životinje ili materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom s tržišta uključujući hranu odnosno hranu za životinje koja je distribuirana do krajnjeg potrošača (kupca) te stoga uključuje komunikaciju s potrošačima.
U slučaju da je proizvod podrijetlom ili je distribuiran u neku drugu zemlju članicu ili treću zemlje NKT o tome obavještava EU RASFF putem iRASFF aplikacije.
Zdravstveno ispravna hrana je imperativ
Sigurna, nutritivno kvalitetna i zdravstveno ispravna hrana na tržištu želja je svakog potrošača, a obveza proizvođača.
Kako bi se utvrdile sve ili veći dio nepravilnosti te osigurala kvalitetna i sigurna hrana na tržištu, potrebno je provoditi redovitu i sustavnu kontrolu ostataka pesticida u hrani biljnog i životinjskog podrijetla i hrani za životinje. RASFF sustav je bitan faktor u zaštiti potrošača od rizika koji mogu štetno utjecati po njihovo zdravlje uslijed konzumacije nesigurne hrane kako na području Republike Hrvatske tako i Europske unije. Procjena rizika predstavlja bitan multidisciplinaran proces u lancu od polja do stola koji pratiti sve aktualne trendove i znanstvene spoznaje u svrhu maksimalne razine zaštite potrošača.
