Duljina životnog ciklusa, odnosno, vegetacije svih biljnih vrsta, pa tako i povrća uvjetovana je prije svega genetski, a zatim klimatskim prilikama na području uzgoja. Treći čimbenik je čovjek, koji na duljinu vegetacije utječe svojim selekcijskim i oplemenjivačkim radom (rane i kasne sorte).
Prema duljini vegetacije povrćarske kulture mogu biti jednogodišnje, dvogodišnje ili višegodišnje. Jednogodišnje kulture životni ciklus od klice do sjemena završavaju u jednom vegetacijskom razdoblju. To su rotkvica, špinat, salata, radič, grah, grašak, krastavac, tikvice, paprika, rajčica… Dvogodišnje u prvoj godini razvijaju samo vegetativne organe. U drugoj generativne, nakon čega odumiru. To su mrkva, peršin, celer, pastrnjak, kelj, cvjetača, kupus, korabica, blitva, cikla, luk, poriluk… Višegodišnje kulture generativne organe razvijaju svake godine tijekom višegodišnjeg uzgoja. To su šparga, rabarbara, artičoka, karda…
Izbor vrste povrća i vremena uzgoja
Pri uzgoju na otvorenom, klimatski uvjeti nekoga kraja, sezone i godine uzgoja, posebice svjetlost i temperatura te dužina dana uvjetuju izbor vrste i vremena uzgoja. Tako se povrće s manjim potrebama za svjetlošću i toplinom uzgaja u jesensko-zimskom razdoblju, kad je najveći broj oblačnih dana. Vrste s većim potrebama uzgajaju se u proljetnom i ljetno-jesenskom razdoblju. Pri uzgoju u zaštićenim prostorima, izbor vrste povrća i vremena proizvodnje uvjetovani su tipom zaštićenog prostora (niski tunel, visoki tunel, plastenik). Također načinom grijanja (negrijani, interventno zagrijavani ili grijani plastenik) te klimatskim uvjetima proizvodnog područja i mogućnosti prodaje.
Kako bi se rast biljaka odvijao tijekom povoljnih uvjeta i kako bi se berba obavila u određeno vrijeme, bitno je poznavati trajanje vegetacije do tehnološke (tržišne) zrelosti kao i duljinu berbe (jednokratno, višekratno kroz određeno razdoblje). Logično je da će duljina vegetacije i berbe varirati ovisno o vrsti i sorti, primijenjenoj agrotehnici. Također o uvjetima okoline koji prevladavaju tijekom rasta. Ipak, postoje određene granice koje mogu poslužiti za orijentaciju. Prevladavajuće temperature zraka i tla igraju važnu ulogu pri određivanju duljine vegetacije za bilo koju vrstu i sortu.
Točan izbor vremena sjetve ili sadnje jedna je od najvažnijih odluka proizvođača budući da značajno utječe na ostvareni prinos i kvalitetu uzgajanih kultura te određuje vrijeme i trajanje berbe. Biološki zahtjevi uzgajanih kultura trebaju biti usklađeni s očekivanim uvjetima koji se mogu javiti na lokaciji proizvodnje. Osim toga, ako se radi o komercijalnoj proizvodnji, proizvodnja bi se trebala odvijati u doba godine kad se na tržištu mogu očekivati najviše cijene.
Temperatura i nicanje
Kad se temp. održavaju na samo 5°C, uz izuzetak salate i špinata, većina povrtnih vrsta ili neće klijati ili će klijanje i nicanje trajati mj. dana ili dulje i bit će vrlo neujednačeno. Na 10°C većina vrsta kao što su cikla, mrkva, celer, kupusnjače, lukovi, grašak i rotkvica će zadovoljavajuće proklijati i niknuti u roku 10-20dana nakon sjetve. Na 15°C će većina vrsta dobro klijati i niknuti u roku od 10-20dana. Izuzetak mogu biti vrste poput paprike, lima graha i bamije čije nicanje može potrajati i do 30dana. Između 20-30 °C većina povrtnih kultura će niknuti u roku od 4-14dana. Pri temp. iznad 25°C može se javiti problem s klijanjem celera i salate zbog termodormantnosti sjemena. Visoke temperature sprječavaju klijanje.
Kod 35°C pojavljuju se problemi s mnogim hladno-sezonskim vrstama. Iako cikla, mrkva, lukovi i repa i dalje dobro i brzo kliju. Na 40°C vjerojatno će na zadovoljavajući način proklijati i niknuti samo bamija i repa. Sjeme većine povrtnih vrsta brzo klije i niče pri temperaturi tla u rasponu od 15 do 30 °C. Orijentacijsko razdoblje uzgoja i berbe povrćarskih kultura pri optimalnim uvjetima na otvorenom prikazani su u tablici. Kako uvjeti rijetko ostaju optimalni tijekom cijelog razdoblja uzgoja, većina vrsta će u praksi sazrijeti kasnije nego što je naznačeno u tablici. Kašnjenja se mogu očekivati pri sjetvi u rano proljeće ili vrlo kasnoj sjetvi kada uvjeti za rast nisu tako povoljni. Npr, grah mahunar može doći za berbu u roku od 60dana kad se uzgaja u optimalnom roku. No možda će mu trebati čak i 85 dana kada se posije u hladnijim uvjetima koji prevladavaju u rano proljeće.
Postoji i opasnost od mraza nakon nicanja. Također, navedena razdoblja će varirati ovisno o sorti i drugim okolišnim čimbenicima osim temperature. Vođenje evidencije sjetve i sadnje, agrotehničkih mjera tijekom vegetacije, početka i trajanja berbe te broja berbi, omogućit će proizvođaču prilično točno predviđanje početka i trajanja berbe ovisno o roku uzgoja. Hibridni kultivari ujednačenije rastu i dospijevaju za berbu u odnosu na sorte. Tako da je lakše i točnije predvidjeti početak i trajanje berbe. Takve informacije su od neprocjenjive pomoći u budućem planiranju korištenja povrtnjaka.
