Proizvodnja treba pratiti višegodišnje klimatske pokazatelje određenog područja. Zagrijanost tla osnovni je uvjet izravne sjetve povrtnih kultura. Grašak niče na 4 oC, mlade biljke podnose do – 8 oC, a optimalna temperatura tla i zraka za nicanje i vegetativni rast je 16 oC. U kontinentalnim klimatskim uvjetima izravna sjetva povrća koje podnosi mraz počinje sredinom ožujka. To su otporne leguminoze grašak i bob, lisnato povrće – proljetne salate, špinat, blitva, matovilac, a od korjenastog povrća sije se mrkva i peršin. Kupusnjače i plodovito povrće siju se u ožujku za presadnice u neki tip zaštićenog prostora ukoliko se dalje uzgajaju na otvorenom. U mediteranskom području rokovi sjetve su raniji za otprilike mjesec dana.
Sjetva povrća u zaštićeni prostor
Bilo koji priručni prostor za raniju sjetvu mora osigurati osnovne uvjete za rast – svjetlost, povoljnu temperaturu i vlagu. Vlagu je najlakše postići pažljivim zalijevanjem mlakom vodom. Svjetlo zna biti teškoća ukoliko se ne izgradi poseban zaštićeni prostor već koristi toplo, ali neosvjetljeno mjesto za uzgoj presadnica npr. pokraj prozora u kući. Temperatura u zaštićenom prostoru će se podići grijanjem sunca koje prodire kroz PE foliju u niskom tunelu ili klijalištu kroz drvene ostakljene okvire.
Za odgovarajuću i stalnu temperaturu treba tlo za uzgoj „utopliti“. Izvor za zagrijavanje može biti nerazgrađ eni gnoj, listinac i sav onaj organski otpad koji ce se fermentirati odnosno kompostirati, a kao rezultat ce se razviti toplina. Debljina sloja svježeg bioenergetskog materijala je oko 30 cm za temperaturu tla oko 20 ºC u rano proljeće.
Supstrat za sjetvu presadnica mora biti rastresit, mora lagano propuštati i otpuštati vlagu,ne smije se brzo isušiti ni stvoriti pokoricu. Glavna prednost suvremenih specijaliziranih supstrata za uzgoj presadnica je da su sterilni – ne sadrže uzročnike bolesti, štetnika i korova. Sadrže promjenjivi odnos crnog i bijelog treseta s dodatkom drugih organskih tvari za poboljšanje vodozračnih
svojstava. Obogaćeni su i hranjivima, sve u cilju dobivanja što kvalitetnije presadnice i daljnji uspješniji rast biljaka nakon sadnje. Ukoliko se proizvode presadnice na mješavini komposta, vrtnog tla i pijeska za siguran uzgoj potrebna je sterilizacija tla. Za kratkotrajnu kemijsku sterilizaciju tla (fumigaciju) treba toplo tlo. Za netretirano tlo treba truda oko pljevljenja i neophodno je prskanje biljaka protiv polijeganja uzrokovanog gljivama iz tla.
Nicanje povrtnih kultura
Najpovoljnija temperatura do nicanja većine povrtnih kultura je oko 25 OC. Ukoliko tlo nije dovoljno ugrijano sjeme često propada prije nego isklija pogotovo ako se upotrebljava netretirano sjeme. Bolje je posijati malo kasnije nego prerano. Od hladnijih kultura koje se uzgajaju iz presadnica najbrže niču kupusnjače i salata (7-10 dana), a najsporije luk i celer (20 dana). Od toplih kultura najbrže niče dinja i ostale tikvenjače. Sporije niče rajčica i patlidžan, a najsporije paprika (14-20 dana).
Starost presadnica povrtnih kultura
Poznavanje dužine uzgoja presadnica pojedinih povrtnih vrsta važno je za planiranje dospijevanja povrća za berbu. Vrste s najdužim vremenom nicanja se najduže i uzgajaju za presadnice. Starije presadnice iste vrste (razvijenije biljke pikirane na veće razmake) brže dospijevaju za berbu što je važno za komercijalne povrćare koji ih prodaju ranije kada nema velike ponude. Nekada se tako izbjegne razdoblje hladnoća i sadi bez rizika od šteta.
Orijentacijski rokovi sjetve za proljetni uzgoj presadnica
Krajem siječnja i početkom veljače u kontinentalnom dijelu se siju pikirane kupusnjače i nepikirana salata za vanjsku proizvodnju (uz korištenje agryla) i paprika za negrijane zaštićene prostore. Sredinom veljače siju se nepikirane kupusnjače za najraniju vanjsku proizvodnju, a za zaštićene negrijane prostore pikirana rajčica i krastavci. Sredinom ožujka se siju kasniji vanjski usjevi nepikirane rajčice i paprike i patlidžana. Krajem ožujka do početka travnja siju se krastavci, tikvice, dinje i lubenice.
