Zelena salata jedna je od kultura koja se proizvodi u zimskom razdoblju, zato što dobro podnosi niske temperature. U tom razdoblju na tržištu vlada nestašica svježeg povrća, tako da salata ostvaruje i dobar financijski rezultat. Proizvodi se iz sjemena. Na manjak vlage u tlu reagira sporijim rastom i tamnijom bojom, a pretjerana vlažnost pospješuje bolesti. Pokrivanjem agrotextilom ili lutrasil folijom omogućuje se uspješan rast i na vrlo niskim temperaturama.
Folija se na tržištu može nabaviti pod raznim trgovačkim nazivima – agril, lutrasil ili vrteks. Koristi se za zaštitu usjeva od niskih temperatura u ranoproljetnom ili kasnojesenskom uzgoju, najviše u uzgoju krastavaca, mrkve, salate i endivije. Folija je paučinasta, poluprozirna, tanka, propusna za svjetlo, zrak i vodu, iznimno dobroga toplinskog djelovanja. Uz njezinu primjenu moguće je obaviti sjetvu desetak dana ranije od optimalnoga agrotehničkog roka za određeno proizvodno područje, a početak plodonošenja kod nekih povrtnih kultura može biti i do dva tjedna raniji. Folija također predstavlja fizičku prepreku za ptice koje mogu počiniti znatne štete tijekom nicanja.
Mikroklimatski uvjeti
Primjena lutrasil folije omogućuje povoljne mikroklimatske prilike za biljke, jer propušta svjetlo (80 – 94 %), vodu, kišu i zrak, a zadržava prašinu i druge nečistoće. Sprječava i negativno djelovanje vjetra na biljke i tlo te onemogućuje napad insekata i virusa.
Lutrasil je UV-stabiliziran i može se koristiti dvije do tri sezone ako se pravilno održava. Osim toga, vrlo je elastičan tako da se njime lako rukuje, a postavlja se lako i jednostavno.
Pritisak lutrasil folije na biljke može se usporediti s pritiskom kapi vode, tako da se folija neposredno postavlja preko usjeva, bez nosača i zatezanja, samo se učvrsti na krajevima kako je ne bi podigao i otpuhao vjetar. Tlo se ispod folije brže zagrijava a noću sporije hladi, tako da su i temperaturna kolebanja manja. Kapljice vode zbog zalijevanja ili kipe polako prolaze kroz pore i ravnomjerno padaju na biljke i zemlju. Zbog toga se ne stvara pokorica, jer se tlo postupno suši. Zračna vlaga polako isparava tako da se ne stvara kondenzacija, a temperatura ispod folije povećava se i do 5 °C. Folija ubrzava proizvodnju povrća za 10 do 30 dana.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakStanje na tržištu stoke
Sljedeći članakStanje na tržištu stoke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.