Cimetni ili kineski jam, lat. Dioscorea oppositifolia je trajnica, čije vriježe mogu narasti do 3 m u dužinu. Dok su u nekim dijelovima svijeta ova i druge vrste jama značajne za prehranu ljudi i stoke, u drugim su dijelovima proglašene štetnima zbog svog invazivnog rasta i gušenja prirodne vegetacije. Cilj uzgoja je jestivi gomolj mase do 2 kg i dužine do 2 m. Budući da gomolj prodire duboko u tlo, sadnja izravno u tlo donosi velike gubitke prilikom vađenja. Kako bi se smanjili gubici, jam se sadi u velike posude (kace), lonce, žardinjere, u „žlijebove“, ili u „bazene“, odnosno drvene sanduke (kutije).

Cimetni jam se od davnina koristi kao lijek, zahvaljujući velikom sadržaju fitonutrijenata, esencijalnih aminokiselina, vitamina i minerala. Vrlo je značajan u preventivnoj zaštiti od krvožilnih bolesti. Velik je izvor vitamina B6, odgovornog za jačanje krvnih stijenki (naročito značajno kod ljudi koji su imali infarkt). Gomolj jama mase 150 g sadrži oko 24 % dnevne potrebe za vitaminom B6. Izuzetno je značajan za regulaciju krvnog tlaka, jer svojim korisnim djelovanjem omogućava lakši protok krvi kroz bubreg, čime snižava tlak.

Cimetni jam je najbolje koristiti tako da se dnevno konzumira 10 do 20 g (3-4 cm gomolja odrezati, oguliti i skuhati). Ostatak gomolja držati na sobnoj temperaturi oko 20 °C i koristiti po potrebi, ili umotati u alu-foliju i čuvati u hladnjaku. Također, može se osušiti i samljeti u prah. Korištenje suhog praha gomolja jama je dosta jednostavnije jer se uzima dva puta dnevno po jednu žličicu uz obrok, a i mnogo učinkovitije jer se radi o koncentratu gomolja.

Usporedba cimetnog jama i batata

Uvjeti uzgoja jama

Jam se uzgaja većinom u tropskim i suptropskim regijama, u područjima s relativno dobro definiranim vlažnim i suhim dijelom godine. Optimalna godišnja količina iznosi oko 1000 mm, ali jam dobro uspijeva i pri manjoj količini oborina > 500 mm. Najveće potrebe za vlagom se javljaju u vrijeme rasta gomolja. Pri uzgoju u zaštićenom prostoru i u uzgojnim posudama u našim uvjetima neophodno je osigurati navodnjavanje s 20 do 25 L vode po m2 tjedno.

Korisno je znati!

Jam nije tolerantan na niske temperature. Prosječna temperatura između 23 i 25 °C je optimalna za rast i razvoj jama, dok je na temperaturama oko 20 °C rast jama usporen. Također, nepovoljno na rast i razvoj djeluju i temperature iznad 35 °C.

Na rast i razvoj jama također veliki utjecaj ima dužina dana. Duži dani pogoduju razvoju nadzemnog dijela biljke, a kraći zametanju i razvoju gomolja. Kineski jam može se uzgajati na različitim tlima, ali mu najviše odgovaraju duboka, dobro drenirana, rahla ilovasta tla te aluvijalna tla bogata dušikom.

Tehnologija uzgoja

U našim uvjetima cimetni jam se razmnožava vegetativno, zračnim gomoljčićima. Gomoljčići se sade se u grijanom zaštićenom prostoru sredinom ožujka. Sadnja se obavlja u lončiće promjera 10 cm ispunjene supstratom pH-vrijednosti između 6,1 i 7,8. Dubina sadnje iznosi oko 1 cm. Za klijanje je potrebna visoka vlaga zraka (oko 80 %) i minimalna temperatura 24 °C. Supstrat je potrebno redovito zalijevati. Tako posađeni gomoljčići niču za 10 do 14 dana. Ukorijenjene biljčice predstavljaju presadnice jama koje se sade u zaštićenom prostoru ili na otvoreno kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.

Uzgoj jama

Presadnice se sade na otvoreno sredinom svibnja na dobro pripremljeno tlo, uzdignute gredice prekrivene crnom PE-folijom. Sadnja se obavlja na razmak unutar reda 30-ak cm i međuredni razmak 60 do 100 cm. Budući da se radi o penjačici, nakon sadnje je potrebno uz svaku biljku postaviti armaturu od drvenih ili plastičnih stupova. Cimetni jam cvate od lipnja do kolovoza i u tom razdoblju donosi zračne gomoljčiće. Na jednoj biljci može se pojaviti i do 20 zračnih gomoljčića tijekom vegetacije. Duljina vegetacije jama kao jednogodišnje kulture iznosi 5 do 6 mjeseci, tako da se vađenje podzemnih gomolja obavlja tijekom listopada, kada požuti lišće, odnosno biljke uđu u mirovanje. Vadi se ručno. Moguće je ostvariti prinos od 4 do 6 kg/m2 ovisno o razmaku i načinu sadnje, pripremi tla, klimatskim uvijetima i drugom.

Nakon vađenja, gomolji se čuvaju u hladnijem (8 °C) i suhom prostoru. Sortiraju se i pakiraju u kartonske kutije, sa slojem papira između dva reda gomolja kako bi se smanjila oštećenja. Preporučena temperatura dužeg skladištenja jama je 12 do 16 °C. Optimalna iznosi 15 do 16 °C, uz relativnu vlagu zraka 70 %. Na temperaturama ispod 10 °C dolazi do pojave ozeblina na gomoljima. Tijekom prva tri mjeseca skladištenja gubici mogu iznositi 10 do 12 % mase, a nakon 6 mjeseci i do 60 %.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSektor peradarstva zatražio dodatne mjere pomoći kako bi proizvodnja u RH opstala
Sljedeći članakSir iz mišine – od sirovine do sira
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.