Kada govorimo o uštedi, uzgojem vlastita povrća potrebe četveročlane obitelji mogu se podmiriti s površine od 100 m2. Dakako, što je veća površina povrtnjaka to će prinosi biti veći, no, i manji povrtnjak racionalnim korištenjem može dati zadovoljavajuće prinose.
Potrebe, želje i mogućnosti
Vrlo je važno napraviti dobar plan uzgoja, koji ovisi isključivo o potrebama pojedinca ili obitelji. Dakako, mnogi bi vlasnici povrtnjaka željeli uzgajati različite vrste povrća što zahtijeva više prostora. Kako bismo što racionalnije iskoristili svoj prostor, uzgajamo samo one vrste koje najčešće ili najviše koristimo ili ono što najviše volimo. Kako bismo i s manje površine dobili zadovoljavajuće prinose, moramo se pridržavati rokova sjetve ili sadnje. Odnosno dobrog plodoreda, ali i primjenjivati kombiniranu ili miješanu sadnju te postrni uzgoj.
Na nekim gredicama tijekom sezone uzgajat ćemo nekoliko vrsta povrća jedno za drugim. Dok će nam na nekim gredicama jedna vrsta rasti cijelu sezonu. Ako u rano proljeće posijemo grašak, nakon berbe na istu gredicu možemo posaditi rajčicu, papriku, kupus, kelj… Ako pak na gredicu posijemo mrkvu, ona će tu ostati sve dok ju ne potrošimo. Često sve do jeseni kada ćemo ju izvaditi i spremiti za zimsku potrošnju.
Kod planiranja -povrće iz vlastitog uzgoja, vodite računa i o mogućnostima. Neke povrtne vrste zahtijevaju više njege i pažnje, pa ako nemamo previše slobodnog vremena radije ćemo uzgajati vrste koje traže manje njege. Moramo voditi računa i o vodi jer i ona je skupa, a ljeti je možda i neće biti dovoljno. Zato trebamo skupljati kišnicu. Što se gnojiva tiče, ono nam u kućnom povrtnjaku gotovo i neće trebati. Dovoljan će biti kompost koji ćemo također pripremati sami.
Kako osnovati povrtnjak
Želimo li osnovati povrtnjak, prvo moramo obratiti pozornost na izbor pravilnog položaja koji bi trebao biti što sunčaniji. Zato jer sjena zgrada ili velikog drveća nije pogodna za rast biljaka jer će prinosi biti smanjeni. Na zaštićenim mjestima biljke će najbolje napredovati. Gdje ne postoji zaštita od vjetra, dobro je posaditi red jagodičastog voća (maline, ribiz ili ogrozd) kao zaštitu na sjevernoj i istočnoj strani vrta. Veličina povrtnjaka ovisi o veličini zemljišta na kojem će se nalaziti. Ipak, naš povrtnjak ne mora biti jako velik jer se već na maloj površini može mnogo toga uzgojiti.
Za uzgoj začina dovoljan je jedan četvorni metar povrtnjaka. Dio povrtnjaka u kojem ćemo cijele sezone imati dovoljno salate i mrkve veličine je oko 5 m2. Vrt koji će uz vješto korištenje zemljišta u potpunosti zadovoljiti potrebe četveročlane obitelji ne treba biti veći od 30 m2.
Očito je da već s malom površinom zemlje možemo postići velike uspjehe u berbi ako racionalno rasporedimo površinu povrtnjaka. Kako bi svaki dio zemljišta bio na dohvat ruke, što je nužno zbog kasnijeg održavanja i uređivanja, pri planiranju moramo obratiti pozornost na sljedeće. Širina gredice je maksimalno 150cm, dok je širina stazica 20-30cm.
