U ovo vrijeme snijeg nikako ne bi trebao biti iznenađenje, no, za biljke koje su se već naviknule na blage zime u prosincu, nagli pad temperature svakako može biti priličan šok. Osim snijega, valja spomenuti i mraz, koji predstavlja daleko veći problem za svo bilje.
Snijeg je izvrstan termoizolator, odnosno termoregulator koji štiti usjeve od niskih temperatura. Loš je vodič za toplinu, što znači da se toplina koja se akumulira u tlu ne gubi u atmosferu, stoga je ona ispod snježnog pokrivača 3 – 8° C viša nego iznad njega. To je ujedno i razlog zbog kojeg je moguć uzgoj ozimih kultura u klimatskim područjima s obilnim snježnim oborinama. Snježni pokrivač, osim što štiti od smrzavanja, opskrbljuje tlo vodom, nakon što se temperature počnu polako povećavati.
Mraz s druge strane može nanijeti velike štete biljkama. One mogu biti različite: pucanje tkiva, pucanje tla i izbacivanje korijena na površinu, opekline nadzemnih dijelova bilja i sl. Pomislili biste da mraz ima isključivo negativnu ulogu u životu biljaka. No, prevarili biste se. Što je s onim biljem kojemu upravo mraz može koristiti? Različito bilje različito odgovara na niske temperature. Neke će povenuti, a neke će baš takva niska temperatura potaknuti na kvalitetniji urod u idućoj godini.
Mnogi su usjevi, poput krumpira i rajčice osjetljivi na mraz sve do zriobe, a neki poput celera i prokulice, čini se, imaju koristi.
Porodica krstašica u koju spadaju kupusnjače ima svoje predstavnike od tropskih, pa gotovo do polarnih krajeva. Botaničari su naišli na biljnu vrstu sličnu hrenu, koja je u rascvjetanom stanju ostala pod snijegom i tamo izdržala temperaturu od -47° C, a u proljeće je ponovno procvjetala.
