Za poljoprivredne proizvođače, korisnike IAKS mjera ruralnog razvoja Mjere 10 „Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“ i sve ostale zainteresirane poljoprivrednike sredinom rujna 2021. godine u mjestu Hlebine, u Koprivničko-križevačkoj županiji, održana je demonstracijska aktivnost „Uspostava poljskih traka“.

Prisutni poljoprivrednici upoznali su se sa sljedećim temama:

  • Uspostavljanje cvjetnih traka – obavezni uvjeti, razlike između cvjetnih i travnih traka, rokova sjetve, sastava smjesa s obzirom na rok sjetve i godinu korištenja
  • Utjecaj uspostavljene poljske trake na kukce
  • Utjecaj uspostavljene poljske trake na tlo

Uspostava poljskih traka provodi se na oraničnim površinama koje su veće od 1 ha. Provodi se s ciljem ublažavanja negativnih posljedica intenzivne poljoprivredne proizvodnje na bioraznolikost. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja pojačava pritisak na okoliš i dovodi do gubitka brojnih vrsta životinja i biljaka. Ptice, kukci i mali sisavci nestaju iz prirode jer ne mogu opstati na velikim jednoličnim oraničnim površinama.

Stoga je cilj da se sjetvom poljskih traka koje mogu biti mješavina travnih (travne trake) ili cvjetnih vrsta (cvjetne trake) poveća ukupna bioraznolikost na oranicama. Pri tome su cvjetne trake prvenstveno stanište za oprašivače ili druge insekte korisne za kontrolu brojnosti štetnika. Travne trake predstavljaju važna staništa za ishranu i gniježđenje nekih vrsta ptica. Kroz uspostavu staništa štite se različite biljne i životinjske vrste i poboljšava kvaliteta krajobraza.

Vlasnik parcele na kojoj je cvjetna traka zasijana 2020. godine u proljetnom roku sjetve upoznaje prisutne s osobnim iskustvima prilikom sjetve cvjetne trake

Kojih se obveza korisnici Mjere 10 obvezno trebaju pridržavati?

Cvjetne trake treba posijati uz rub parcele širine najmanje 5 m. Ukupna dužina traka na parceli mora biti najmanje 100 m. Trake mogu zauzimati najviše 30 % površine ARKOD parcele. One trebaju sadržavati propisane cvjetne vrste koje cvatu sukcesivno tijekom cijele vegetacijske sezone.

Popis cvjetnih vrsta koje su pogodne za sjetvu i potreban udio sjemena biljnih vrsta sastavni je dio Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja. Sastav smjese razlikuje se ovisno o roku sjetve (proljeće ili jesen). Biljne vrste za uspostavu cvjetnog pojasa u jesenskom roku sjetve su: facelija, bijela gorušica, lucerna, esparzeta, inkarnatka, crvena djetelina, bijela djetelina i ozima grahorica.

U sastavu smjese za sjetvu u proljetnom roku nalaze se: suncokret, heljda, facelija, bijela gorušica, smiljkita; esparzeta, inkarnatka, crvena djetelina i bijela djetelina. Trake treba kositi dva puta godišnje; u srpnju i nakon cvatnje (od 15. rujna do 15. listopada). To je kako bi korisni insekti imali dovoljno peludi i nektara za ishranu. Umjesto jedne košnje dozvoljeno je malčiranje. Cvjetne trake treba sijati svake druge godine, a mogu se zaorati najranije 1. listopada. Primjena pesticida na cvjetnim trakama nije dozvoljena.

Izgled cvjetne trake – srpanj u godini sjetve – cvatuće vrste: heljda i suncokret

Izgled cvjetne trake u lipnju u drugoj godini nakon sjetve – sukcesivna cvatnja – cvatuće vrste: inkarnatka, smiljkita i bijela djetelina.

Travne trake treba posijati uz rub parcele, širine najmanje 5 m. Ukupna dužina traka na parceli mora biti najmanje 100 m. Trake mogu pokrivati najviše 30 % površine ARKOD parcele. Trebaju sadržavati propisane vrste trava. Popis trava koje su pogodne za sjetvu i potreban udio sjemena u smjesi je sastavni dio Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja.

Travne vrste za sjetvu su: klupčasta oštrica, vlasulja trstikasta, vlasulja livadna, vlasulja nacrvena, mačji repak i oštrica busolika (za vlažna tla); klupčasta oštrica, vlasulja trstikasta, vlasulja livadna, vlasulja nacrvena, mačji repak i talijanski ljulj (za suha tla).

Kako bi se spriječilo zakorovljavanje i potaknulo busanje, trake se moraju kositi dva puta godišnje. Prva košnja obavlja se u prvoj polovici travnja (ako je sjetva obavljena u jesenskom roku) ili u drugoj polovici travnja (ako je sjetva obavljena u proljetnom roku). Druga košnja obavlja se u mjesecu listopadu. Primjena insekticida na površinama travnih traka nije dozvoljena. S obzirom na važnost i razlog uspostave cvjetnih i travnih traka, ne smiju se koristiti kao prolaz ili put.

Koje su obveze poljoprivrednika?

Poljske trake (travne i cvjetne) moraju se kroz obavezno razdoblje nalaziti na istoj površini unutar ARKOD parcele. Obvezno razdoblje je razdoblje u trajanju od pet godina koje započinje datumom podnošenja zahtjeva za ulazak u sustav potpore. Iznimno, za nove površine za koje je podnesen zahtjev za ulazak u sustav potpore u 2021. godini obvezno razdoblje je razdoblje u trajanju od dvije godine.

Poljoprivrednici, korisnici IAKS mjera ruralnog razvoja obavezno trebaju:

  • Voditi evidenciju o provođenju svih radnji na propisanom Obrascu
  • Čuvati račune o kupnji sjemena kao dokaz
  • Završiti izobrazbu svake godine tijekom obveznog razdoblja u trajanju od najmanje 6 sati.

Zanimanje poljoprivrednika za sjetvom poljskih traka polako se povećava. U tablici su prikazane površine za koje su poljoprivredni proizvođači podnijeli zahtjev za plaćanja za poljske trake na području RH u razdoblju od 2015. do 2021. godine.

Tablica: Površine za koje je podnesen Zahtjev za plaćanja za poljske trake na području Republike Hrvatske u razdoblju od 2015. do 2021.

Površina poljskih traka (ha)
godina cvjetnetravneukupno
2015.0,98,459,35
2016.0,99,9610,86
2017.4,8211,6316,45
2018.2,9316,8619,79
2019.11,63101,04112,67
2020.223,53407,14630,67
2021.558,04603,601161,64

Izvor podataka: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Zanimanje poljoprivrednika poraslo je unazad posljednje dvije godine. (Grafikon 1.)

Grafikon 1: povećano zanimanje za sjetvom poljskih traka (u 2020. i 2021. godini)

Različite mogućnosti izobrazbe

Jedan od osnovnih uvjeta za ostvarivanje potpore za korisnike IAKS mjera jest obvezna izobrazba (na tečaju), individualno savjetovanje ili edukacija na demonstracijskoj aktivnosti. Obvezu izobrazbe dužan je ispuniti nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Odnosno, odgovorna osoba ili osoba ovlaštena od strane odgovorne osobe u slučaju ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednog gospodarstva svake godine tijekom obveznog razdoblja, u trajanju od najmanje 6 sati.

Edukacije organiziraju i provode službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva na području čitave Republike Hrvatske. One su besplatne za korisnike. Raspored edukacija nalazi se na mrežnoj stranici Ministarstva poljoprivrede Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva https://www.savjetodavna.hr/. Korisnici mogu sami odabrati i prijaviti se na edukaciju koja im odgovara s obzirom na mjesto i vrijeme održavanja. Neispunjavanje obveze edukacija ima za posljedicu umanjenje isplate potpora.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakČokoladna mađarica
Sljedeći članakPrezentacija strojeva tvrtke Findri d.o.o. u suradnji s PMT d.o.o.
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.