Pod lažnim ili preranim trudovima podrazumijevamo bolno stanje kod gravidnih životinja u trbuhu. Ono se po vanjskim znakovima očituje kao porođajni trudovi. Lažni i prerani trudovi se javljaju kod goveda i koza u posljednja 2 – 3 tjedna graviditeta. U kobila se javljaju i mnogo prije.

Najčešći uzroci preranih trudova su veliki tjelesni napori (transporti), traumatični inzulti u trbuhu, intenzivne kretnje ploda te pijenje hladne vode, a ponekad nestručna i gruba vaginalna i rektalna pretraga gravidnih životinja.

 Nemir kod životinja

Krave su nemirne, stenju i često muču, dižu rep, drže se zgrbljeno, ogledavaju se prema stražnjem dijelu tijela i udaraju nogom o zemlju. Ovim simptomima može se ponekad pridružiti i jako stezanje trbušnog mišića. Naime, sposobnost maternice da se kontrahira u svezi s različitim podražajima povećava se sve više potkraj gravidnosti. Vrhunac postiže za vrijeme porođaja.

Ponekad se maternica kontrahira i zbog slabih podražaja. Tada su kontrakcije po intenzitetu većinom neznatne i ne očituju se vanjskim znacima. Tek jači i učestaliji podražaji kadri su uzrokovati energičnije kontrakcije maternice, a reflektorički i kontrakcije trbušnog mišićja. Te su kontrakcije ponekad toliko jake, da uzrokuju izvalu rodnice ili rektuma.

Lažni i prerani trudovi mogu trajati i nekoliko sati, nakon čega se krava potpuno umiri. Kod nekih se životinja ti znakovi nakon kraće ili dulje stanke mogu ponovno pojaviti. Kod kobila se prerani trudovi očituju u obliku jačih količnih napadaja, pri čemu se životinja može oznojiti. U kobila se ponekad zbog jakih preranih trudova može početi otvarati maternični grljak. Ako se pritom životinja ne smiri može doći do pojave pobačaja. Osim nabrojenih simptoma, u životinja se javljaju ubrzano bilo i disanje, a kod duljih lažnih trudova i povišenje tjelesne temperature.

Budući da se prerani trudovi očituju u kliničkoj slici, koja je podjednaka onoj u početnom stadiju normalnog porođaja, prijeko je potrebno razlikovati ovo bolesno stanje od pojave trudova u očekivanom terminu porođaja. Zato je potrebno da prema datumu pripusta ocijenimo radi li se o lažnim ili normalnim trudovima.

Osim toga, vime je kod lažnih trudova prazno i uvelo, križno – zdjelični ligamenti još nisu upali, ili samo neznatno, a stidnica je tek malo otečena. Konačno, prilikom oprezne vaginalne pretrage, veterinar će naći da je cervikalni kanal zatvoren i začepljen sluzi.

 Pustiti životinju da se smiri

Ne treba se suviše žuriti s terapijom, jer se životinja ponekad sama smiri. Životinju treba ostaviti na miru, dići ležište u stražnjem dijelu, a bedra i križa pokriti pokrivačem. Ako se stanje ne popravi ubrzo nakon poduzetih mjera ili ako je stanje poslije dijagnoze ozbiljno, veterinar će životinji dati sredstvo za umirenje.

Sprječavanje pojave ovog stanja temelji se na uklanjaju nabrojenih pogodovnih čimbenika, koji mogu utjecati na pojavu lažnih trudova. Osim toga, uvijek treba voditi računa o ustanovljenim uzrocima prejakih trudova i uklanjati ih ili ublažiti na najmanju moguću mjeru.

prerani trudovi kod životinja
Ne treba se žuriti s terapijom jer se životinja ponekad sama smiri

lažni i prerani trudovi kod životinja
Lažni i prerani trudovi najčešće se javljaju kod goveda i koza u posljednja 2 – 3 tjedna graviditeta
lažni trudovi kod životinja
Kod kobila se lažni i prerani trudovi javlajju i mnogo prije

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLoše stanje u stočarstvu: HPK traži hitan sastanak s Ministarstvom poljoprivrede!
Sljedeći članak„Kaj su jeli naši stari“
Avatar
Od 1993. godine stručni suradnik Gospodarskog lista. Dosada je objavio više od 400 popularizacijskih članaka u istoimenom časopisu iz područja veterinarske medicine, animalne proizvodnje i biotehnologije te u Biblioteci Obitelj i gospodarstvo stručne knjige „Pripravljanje sira u kućanstvu“ (1996.), „Mlijeko i prerađevine“ (1996.), „Kolinje i mesni specijaliteti“ u tri izdanja (1997., 2001. i 2003.) „Domaće kobasice – od izrade do jela“ (2004.), kao i „Mlijeko od mužnja do sira“ (2006.). Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1992. godine, Višu poljoprivrednu školu u Križevcima 1994. i Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku 1998. godine. Od 1995. godine zaposlen je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područje znanstvenog interesa je ponašanje, dobrobit i higijena životinja te veterinarska sanitacija. Objavio je u autorstvu, odnosno suautorstvu više od 200 znanstvenih radova u časopisima i zbornicima skupova te tri sveučilišna udžbenika i dva priručnika. Redoviti je profesor u trajnom zvanju od 2014. godine. Iste godine izabran je za redovitog člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvršten je u prvo izdanje WHO is WHO u Hrvatskoj (2011.).