Suprotno tome, životinje koje su prije oplodnje odgovarajuće hranjene i u fazu mrkanja ušle s dobrom kondicijom, tijekom spolnog ciklusa mogu proizvesti više jajčanih stanica. Ako su pravodobno oplođene i tijekom graviditeta optimalno hranjene, dat će veći broj junjadi. Stoga ovce pravilnom hranidbom treba pripremiti za pripust i nastaviti hraniti tako da ojanje zdravu i vitalnu janjad za budući uzgoj.
Hranidba ovaca prije pripusta
Priprema ovaca s gledišta hranidbe obično počinje 2 – 3 tjedna prije početka pripusta, tako da ovce borave na kvalitetnoj paši. Naime, paša od mješavine mladih sočnih trava, mlade lucerne i crvene djeteline vrlo je dobar izvor hranjivih tvari za pripremu ovaca za oplodnju. Prema potrebi, ovce se uz pašu mogu prihranjivati sa 0,10 – 0,50 kg koncentrata (mješavina žitarica i posija) dnevno po životinji, što prvenstveno vrijedi za ovce slabijeg uzgojanog stanja. Ako je paša nedovoljna ili je riječ o zimskoj hranidbi sijenom, tada se ovce prihranjuju žitaricama u količini 0,30 – 0,50 kg po grlu dnevno. Od žitarica se najčešće koristi zrnevlje zobi ili mješavina kukuruza i zobi u jednakom omjeru. Pritom je bitno istaknuti da žitarice u obrok treba uvoditi postupno, kako bi se mikroorganizmi buraga prilagodili na novu hranu. U tom slučaju iskoristivost hranjivih tvari iz obroka bit će najviše moguće, zdravlje besprijekorno a oplodnja uspješna. Može se očekivati povećanje broja blizanaca 6 – 8 posto u odnosu na ovce koje nisu bile dodatno prihranjivane koncentratima.
Hranidba ovaca tijekom graviditeta
Hranidbene potrebe gravidnih ovaca možemo podijeliti na prvih 15 i posljednjih 6 tjedana gravidnosti. U prvom razdoblju plod se polagano razvija pa ovce nemaju povećane potrebe za hranom. Stoga je voluminozna krma (paša ili sijeno) dobre kakvoće dovoljan izvor hranjivih tvari za osiguranje uzdržnih potreba, odnosno zadržavanje dobre kondicije i optimalnoga zdravstvenog stanja gravidnih ovaca. Pritom ovca tijekom pašne sezone može dnevno uzimati do 8 (10) kg zelene mase, odnosno izvan vegetacijskog razdoblja do 2 kg sijena. Osim toga, hranidba ovaca u prvom razdoblju graviditeta može se uz manje količine sijena (0,5 kg) temeljiti na kvalitetnoj silaži (do 4 kg dnevno).
U drugom razdoblju graviditeta plod se počinje vrlo intenzivno razvijati, pa su potrebe za energijom 40 posto veće u odnosu na prvo razdoblje. Stoga je s gledišta hranidbe ovo razdoblje najkritičnija faza u cijelom godišnjem proizvodnom ciklusu ovaca. Naime, neodgovarajuća hranidba u posljednjih 6 tjedana graviditeta može uzrokovati povećan broj oboljelih ovaca i neodgovarajući razvoj janjadi, zbog čega se ona rađa s malom porodnom težinom i ubrzo ugiba ili slabo napreduje. Stoga se ovce u ovom razdoblju, koje je u našim uvjetima najčešće tijekom zime, trebaju hraniti kvalitetnom voluminoznom krmom do sitosti i prihranjivati koncentratima. Najpogodnije je voluminozno krmivo za hranidbu ovaca tijekom zime sijeno leguminoza (lucerne, crvene djeteline, grahorice) ili različitih trava.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakJesenska berba začina
Sljedeći članakIzmjena i dopuna Uredbe o cijeni mlijeka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.