U redakciju Gospodarskog lista stigao je apel uzgajivača svinja pasmine mangulica koji je zbog pojave afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske poslan Ministarstvu poljoprivrede, ministrici mr. sc. Mariji Vučković, kao i na Veterinarski institut s molbom za poduzimanje mjera kojima bi se u novonastaloj situaciji zaštitili proizvođači i svinje navedenih pasmina.
Apel je u ime Udruge uzgajivača svinja pasmine mangulica poslao voditelj uzgojnog programa Udruge uzgajivača svinja pasmine mangulica izv. prof. dr. sc. Vladimir Margeta.
–Svjesni smo činjenice da je ASK najveća opasnost za svinjogojsku proizvodnju u Europskoj uniji, a posebice za hrvatsko svinjogojstvo. Stoga smo i najveći zagovornici provedbe mjera koje će spriječiti da se ova opaka zarazna bolest proširi među populacijom svinja u našoj zemlji. U većini do sada poznatih slučajeva zaraze diljem Europe ključan je bio ljudski faktor, stoga smatramo da se i u novonastaloj situaciju u Republici Hrvatskoj treba voditi tim činjenicama te prilikom donošenja nužnih mjera za sprječavanje širenje ove bolesti, ne dozvoliti da se sva odgovornost i posljedice prebace na svinje i da one u cijeloj ovoj priči nastradaju, spomenuo je u svom dopisu prof. Margeta.
Izniman značaj za našu zemlju
Autohtone i tradicionalne pasmine svinja (crna slavonska svinja, turopoljska svinja, banijska šara svinja i mangulica) nemaju samo povijesni, tradicijski i kulturološki značaj za našu zemlju nego u značajnoj mjeri mogu odrediti i budućnost uzgoja svinja općenito. Naime, ove pasmine su svojevrsne „banke dobrih gena“, neophodnih za očuvanje bioraznolikosti svinja. U svijetu ima od ukupne populacije svinja, samo 5 % autohtonih i tradicionalnih pasmina, ali one čine 95 % resursa za očuvanje bioraznolikosti u svinjogojstvu i bez njihovog očuvanja ne možemo govoriti o budućnosti razvoja i unaprjeđenja globalnog i nacionalnog svinjogojstva.
Autohtone i tradicionalne pasmine svinja odlikuju se specifičnostima koje uvjetuju njihov način držanja i uzgoja, a to je držanje i uzgoj na otvorenome. Ove pasmine ne mogu opstati u zatvorenim prostorima. Upravo je ova činjenica bila motiv upućivanja apela. Uzgajivači navode da su svjesni činjenice kako su svinje koje se drže na otvorenome izložene većem riziku zaraze virusom ASK, kao i da postoje mnogi neodgovorni uzgajivači koji drže svinje na otvorenome ne uvažavajući propise i ne primjenjujući neophodne biosigurnosne mjere. Svaki uzgajivač koji se ozbiljno bavi ovom proizvodnjom i od nje osigurava svoju egzistenciju učinio je sve da propisno ogradi površine na kojima drži svinje i provodi propisane biosigurnosne mjere.
U molbi stoji da se prilikom donošenja neophodnih mjera radi sprječavanja širenja ASK u Hrvatskoj ne zabranjuje držanje svinja na otvorenome i ne uvodi obveza zatvaranja svinja koje su do sada držane na otvorenome. U prilog ovoj zamolbi i apelu navode primjer dobre prakse iz Mađarske gdje se, unatoč pojavi ASK prije nekoliko godina, svinje pasmine mangulice (populacija od nekoliko desetaka tisuća svinja, koja značajno nadmašuje populaciju svih autohtonih i tradicionalnih pasmina svinja u Republici Hrvatskoj) i dalje drže na otvorenome, ali uz strogu provedbu biosigurnosnih mjera.
–I mi se zalažemo za sličan ili identičan način borbe protiv širenja ASK te podržavamo donošenje strogih mjera koje će osigurati sigurnost svinja koje se drže na otvorenome, a to su mjere propisanog ograđivanja takvih površina, dezinfekcije i strogog ograničavanja kretanja ljudi i/ili drugih vrsta životinja u blizini svinja, ali bez obveze zatvaranja svinja i onemogućavanja njihovog kretanja, navode uzgajivači svinja pasmine mangulica.
Uzgajivači autohtonih i tradicionalnih pasmina svinja najzainteresiraniji su da se neophodne mjere zaštite protiv širenja ASK provode u punoj mjeri i da se obavlja rigorozna kontrola provedbe istih, jer je to, prije svega, u njihovom interesu.
