Kvalitetniju usmjerena kemijsku (ili biološku) zaštitu vinograda valja na vinskim sortama kasnije epohe dozrijevanja (npr. moslavac bijeli ili šipon, rajnski rizling, graševina i dr.) voditi sve do sredine zadnje dekade mjeseca kolovoza! Zašto?!
Dvostruko veće štete
U mnogim je vinogorjima kontinentalne Hrvatske pepelnica grožđa (Erysiphe necator) do početka novog milenija bila značajno manji problem u zdravstvenoj zaštiti u odnosu na plamenjaču vinove loze (Plasmopara viticola). Iz podataka republičke Izvještajne službe zaštite bilja tijekom vrućih ljeta u drugoj polovici 1970-tih godina pepelnica se u najsjevernijim hrvatskim vinorodnim područjima (Međimurje) tretirala tek nekoliko puta. Dok su štete bile manje od 5 %. U prvih deset godina novog milenija (2001.-2010.) pepelnica je u istoj regiji na netretiranom grožđu sorte moslavac bijeli (šipon) prosječno pričinila dvostruko veće štete od plamenjače. Uz globalne klimatske promjene, tome je najviše pogodovao novi način prezimljenja pepelnice.
Ranije se pepelnica vinove loze održavala tijekom mirovanja vegetacije u pupovima. Od početka novog milenija zimska plodišta (kleistoteciji) glavni su način prezimljenja pepelnice.
Zadnjih su dvadesetak godina istraživanja biologije, prognoze, određivanja optimalnih rokova i načina suzbijanja pepelnice grožđa u mnogim vinorodnim područjima svijeta izmijenila dotadašnji tradicionalan pristup kontroli ove opasne gljivične bolesti. Novija molekularna istraživanja u različitim europskim vinorodnim regijama (npr. Francuska, Austrija, Italija, Španjolska) potvrđuju postojanje dvije genetski različite skupine pepelnice (grupa A i B). Grupa A prezimljuje u inficiranim pupovima, a grupa B u zimskim plodištima. Iz zaraženih se pupova rano u proljeće razvijaju malobrojne zaražene mladice čiji organi prekriveni pepeljastom prevlakom konidija (oidija) (grupa A).
Frekvencija genetičkih grupa A i B u europskim vinogorjima je vrlo različita, te u istom nasadu mogu biti prisutne obje skupine. Te dvije prezimljujuće grupe A i B značajno se razlikuju po svojstvima patogenosti na osjetljive biljne organe. Također otpornosti na specifične fungicide. Prema stupnju infekcija grupa B je “agresivnija” u odnosu na grupu A. No pritom inkubacija duže traje a promjer lezija i intenzitet formiranja konidija je manje izražen. Stoga su prvi simptomi pepelnice kao posljedica primarnih zaraza askosporama teže uočljivi. Zato jer se pojedinačne ili skupne kolonije promjera svega nekoliko mm do par cm formiraju na naličju donjih listova. To je u blizini cvjetnih organa.
Oslobađanje askospora iz prezimljujućih kleistotecija započinje već nakon pojave prvih listića krajem travnja i traje 35-40 dana. Odnosno najintenzivnije je tijekom svibnja (grupa B).
„Nova pepelnica vinove loze“
Smatra se da nenadana i masovna pojava pepelnice na tek zametnutim bobicama nakon cvatnje potječe primarno od zaraza zimskim askosporama. To je tzv. “nova pepelnica vinove loze”. Iz navedenog pepelnica grožđa prestaje biti samo bolest mediteranskog područja. Brzo se širi u sjevernija područja i veće nadmorske visine.
Sve veća pažnja posvećuje se usmjerenom suzbijanju pepelnice do početka cvatnje vinograda.
Osim jačeg prezimljujućeg potencijala, širenje pepelnice iz zimskih plodišta započinje značajno ranije nego iz inficiranih pupova (već nakon pojave prvih listića vinove loze). Zato nove smjernice usmjerenog suzbijanja pepelnice preporučuju ovu bolest do početka cvatnje suzbijati barem 4 do 5 puta! Nakon cvatnje je potrebno provesti još 3-4 tretiranja. Meteorološki uvjeti kod kojih možemo očekivati pojavu pepelnice su temperature 20° do 28°C, vlažnost zraka 60-90 %, relativno manje sunca (oblačni, topli i sparni dani), te lagani vjetar (zadnjih godina ovakve uvjete često bilježimo u svim vinogorjima). Pritom se na samom početku vegetacije koriste propisane količine sumpora (npr. Chromosul, Kalinosul, Cosavet, Kossan, Kumulus, Sumpor SC, Thiovit Jet i dr.), što uz smanjeni volumen škropiva (200 lit./ha) daje i pozitivan učinak na lozine grinje šiškarice (npr. primjena sumpora SC i/ili WG formulacije u količini 5 kg ili lit./ha u stadiju “vunastog pupa”) (ili koncentracija 2,5 %).
„Proljetno čišćenje“
Početkom ili u prvoj polovici svibnja za tzv. “proljetno čišćenje” preporučujemo meptil-dinokap (Karathane Gold), a preventivno se sredinom svibnja mogu koristiti strobilurini (npr. Stroby, Universalis, Cabrio Top, samo 1x godišnje, najčešće u kombinaciji sa manjom količinom sumpora), dok sredinom/krajem svibnja ili početkom lipnja primjenjujemo kinoksifen (Crystal SC) ili prokinazid (Talendo EC) ili metrafenon (Vivando SC). Dobro im je dodati manju količinu sumpornih fungicida (0,15 %). Već prije i neposredno nakon cvatnje preporučujemo od 2015. sezone primijeniti nove pripravke protiv pepelnice na hrvatskom tržištu (Dynali EC i Luna Experience SC). U svim ostalim mjerama zaštite prednost dajemo kombiniranim fungicidima (Falcon EC, Nativo WG, Postalon SC, Collis SC), dok se u zadnjim mjerama zaštite ponovno koristi sumpor (uz propisanu karencu za vinske sorte grožđa) u kombinaciji s boskalidom (Cantus DF) ili fluopiramom (Luna Privilege SC).
Izvrsni rezultati u suzbijanju pepelnice vinove loze dobiveni su posljednjih sezona primjenom novih djelatnih tvari: fluopiram. Npr. u pripravcima Luna Privilege SC (0,05 %), Luna Experience SC (0,0375 %), Luna Sensation SC (0,02 %). Ciflufenamid u pripravku Dynali DC (0,065 %). Piriofenon u pripravku Kusaby 300 SC (0,02 %). NOVO: Od 2015. godine na hrvatskom su tržištu vinogradarima dostupna dva nova pripravka. To su Dynali EC i Luna Experience SC, te ih svakako preporučujemo uključiti u programe zaštite već prije i neposredno nakon cvatnje vinograda!
Pritom je važno poštivati rokove tretiranja (prosječni razmaci 8-12 dana), mijenjati skupine fungicida prilagođenu razvoju vinove loze tijekom sezone. Također kvalitetno aplicirati škropivo na sve zelene organe vinove loze.
AQ 10 – biološki fungicid za suzbijanje pepelnice bez alternative
Ujesen, nakon berbe uzročnici biljnih bolesti (npr. pepelnica, plamenjača ili “peronospora”) su spremni za niske zimske temperature, jer se tada nalaze u najotpornijoj formi na negativne vanjske uvjete – zimskim plodištima. Ta su zimska plodišta vrlo brojna. Npr. ukupna brojnost kleistotecija po jednom vinskom trsu osjetljive sorte pri zarazi lišća pepelnicom do 20% može se procijeniti na nekoliko stotina tisuća pa sve do nekoliko milijuna kod zaraze lišća pepelnicom do 50 %. Zato se ne mogu uništiti kemijskim sredstvima za zaštitu bilja. Ipak su na njih djelotvorni neki biološki pripravci. Prvi komercijalni biofungicid za suzbijanje pepelnice vinove loze registriran u europskim državama. Npr. Švicarska, Engleska, Francuska, Italija, Slovenija) je AQ10 (proizvođač Ecogen Corporation, SAD).
