Nedavno je, u sklopu Poljoprivredne zadruge Putnikovići, u mjestu Putnikovići na poluotoku Pelješcu otvoren Dom vinarske tradicije – prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva, a prostire se na više od 800 četvornih metara. Čine ga tri zbirke: Dom vinarske tradicije, Povijesni razvoj loze i Vino u tradiciji življenja.

-Na ideju smo došli mi iz Uprave zadruge i prije desetak godina počeli sakupljati arhivske eksponate i povijesne dokumente. U tome nas je podržao  Zadružni savez Dalmacije, odnosno njegov najstariji član –  Želimir Bašić, dipl. pravnik i predsjednik povjerenstva za ocjenjivanje, koji se bavi poviješću vinogradarstva i vinarstva na području Dalmacije, odnosno Primorske Hrvatske. On je i donirao veliki broj svojih privatnih eksponata Muzeju, kaže upravitelj PZ Putniković Jozo Rabušić.

Spomenik težaku

Zamišljeno je da muzej predstavlja ne samo tradiciju i bogatstvo hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, već da ukaže na ekonomski značaj vinarstva u opstojnosti ljudi na našim prostorima. Na nekim krševitim krajevima jedino može uspijevati loza pa je ona bila i temelj gospodarstva mnogih krajeva posebno u Dalmaciji. Ovaj muzej je ujedno i spomenik težaku koji je u naše vinogradarstvo utkao svoj suze, obrađujući lozu i krv braneći vinograde od mnogih osvajača. Također muzej poluotoku Pelješcu daje novu gospodarsku dimenziju, jer je uključen, zajedno s velikim brojem individualnih vinarija, u vinarski turizam kao dio nove turističke ponude. Tako se stvaraju i nova radna mjesta i mogućnost za opstanak ljudi  na davno opustošenim manjim sredinama.

 class=
Muzejski eksponat – tradicijska obrada vinograda

Dom vinogradarske tradicije u Putnikovićima u kojemu se nalazi Prvi hrvatski muzej Vinogradarstva i vinarstva prostire se na tri kata –  ukupno oko 800 m2. Ima: ulazni hodnik; salu za kušanje vina – kušaonu vina; kongresnu salu za oko 200 sudionika; model tradicionalne vapnenice (na vanjskom prostoru ispred zgrade).

U planu je predviđeno i otvaranje restorana s domaćim jelima i vinima, tradicijske dalmatinske vinske konobe i enološkog parka s uzorcima pojedinih sorti vinove loze iz cijele Hrvatske (u zaleđu zgrade). Navedeno se implementira u dionicama svake godine. Tako da smo ove godine pri kraju realizacije, najavio je investicije Rabušić.

 class=
Kušaonica vina

 Što sve muzej sadrži?

Prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva sastoji se od 3 posebne zbirke (na tri kata):

Vinogradarsko, vinarska etnografska zbirka (u prizemlju) s prikazom proizvodnje vina od vinograda, berbe, muljanja, fermentacije i odležavanja i to u davna vremena te novije doba. Izloženi su alati koji su se nekad koristili u tim postupcima.

Povijesna zbirka (na prvom katu): Izloženi su predmeti iz bogate prošlosti vinogradarstva i vinarstva na tlu Hrvatske od fosila starih oko 13 milijuna godina, pa iz rimskog doba, (antičkih posuda i amfora) preko srednjeg vijeka (starog srpa i maketa F. Vrančića te starih vaza i bukara), novog doba (dokumenata vezanih uz pojavu filoksere te brojnih etiketa iz razdoblja 1914.- 1970.) do najnovijih saznanja o putu sadnice crljenka u Ameriku, gdje je razmnožena kao popularna sorta zinfandel.

Zbirka „Vino u tradiciji življenja“ (u potkrovlju) prikaz je ruralnog ambijenta u kojem se vino pilo u bukarama i susku; građanskog ambijenta u kojima se vino točilo iz ukrašenih vrčeva i čaša, a vino koristilo u zdravstvene svrhe, kao i pristojnog življenja od proizvodnje vina te iseljavanja u vrijeme vinske krize – posebno pojavom filoksere. Potom izlošci starih alata, (mnogih davno odbačenih) posebno starih vaga te numizmatički panoi.

-U zadnje vrijeme na poluotoku Pelješcu zadržava se veći broj mladih obitelji u malim sredinama, što nam je i krajnji cilj. Otvaranjem Pelješkog mosta ići će na ruku navedenog. Nadamo se da će doći do povećanja ruralnog turizma, čemu doprinosi i ovaj Muzej vina s popratnim sadržajima. Turističke agencije su to već prepoznale i uvrstile kao novu turističku ponudu, kaže Rabušić.

Bogata zbirka eksponata svakom posjetitelju vjerno će dočarati na koji su se način tradicionalno obrađivali vinogradi te proizvodilo i čuvalo vino na poluotoku Pelješcu. U Domu vinarske tradicije, uz muzejski dio, opremljena je i suvremena kušaonica s prodajnim dijelom i suvenirnicom. Posjetiteljima je tako omogućeno da uz upoznavanje s tradicijom življenja u pelješkom kraju, kušaju i neka od mnogobrojnih vrhunskih peljeških vina.

 class=
Replika starog komina iz novootvorenog muzeja
Prethodni članakKozje mlijeko – jedna od najzdravijih namirnica
Sljedeći članakOtvorena trgovina proizvoda lokalnih OPG-ova u Bjelovaru
Ivan Marjanica, dipl.ing.
Ivan Marjanica, dipl.ing. pomorskog prometa, rođen 1956 u Trogiru, novinarstvom se bavi od 2002. godine. Uže područje su mu maslinarstvo i manifestacije vezane uz izvorne domaće proizvode. Rođen 30. srpnja 1956. u Trogiru. Osnovnu školu završio u Ljubitovici – jedno od mjesta bivše općine Trogir, a danas općine Seget. Srednju školu završio u Trogiru, gdje danas živi s obitelji (supruga, dva sina i jedna kćer). Završio u Splitu I. stupanj elektotehnike i kao inženjer geofizičke elektronike radio 27 godina u tvrtci „Brodospas – Split“. Diplomirao Pomorski menadžment i stekao zvanje: diplomirani inženjer pomorskog prometa. Od 2002. urednik u listu „ Kampanel“. A od 2004. dopisnik Glas Koncila s trogirskog područja, kao i dopisnik Gospodarskog lista i Agroglasa. Prati Sabatine, Noćnjake i druge maslinarske skupove i sve sajmove i manifestacije vezano uz izvorne domaće proizvode. Pisao je i za Novu Zemlju, te za Hrvatsko Slovo i Novu Zadrugu. Prati stručna predavanja o maslinovom ulju, vinu, bijelom luku i to primjenjuje u praksi kao osnivač zadruge Rašeljka. Organizator manifestacije Bakalarijada i promotor novih proizvoda na bazi češnjaka.