Goji predstavlja relativno novu kulturu koja je postala poznata u našim krajevima uslijed niza pozitivnih učinaka na ljudsko zdravlje.
To je blago trnovit listopadni grm, obično visine od 0,9 do 1,2 m kad je kultiviran i orezivan. U prirodnom staništu može doseći i visinu od 3,6 m. Goji je vrlo adaptabilan prema uvjetima tla, a preferira pH od 6,5 do 7 i ne tolerira zaslanjenost. Međutim najbolje uspijeva u dobro dreniranom, lakšem tlu (pjeskovita ilovača ili ilovača) te u područjima sa puno sunca.
Kina je najveći proizvođač plodova ove voćne vrste. 7845 kg/ha je maksimalan prirod gojija zabilježen u Kini.
Pri sadnji razmak u redu bi trebao biti od 0,9 do 1,5m, a između redova od 1,8 do 2,4 m. Iako, može biti potreban i veći razmak između redova za prohod mehanizacije. Cvate u kasno proljeće i početak ljeta, a plodovi dozrijevaju sredinom ljeta. Počinje roditi već prvu godinu nakon sadnje. Rađa na jednogodišnjim izbojcima. U rezidbi glavni cilj je limitirati visinu biljke. Zatim omogućiti dobru penetraciju svjetla, potaknuti formiranje lateralnih izbojaka kako bi se maksimizirao prirod.
Izbojci koji nisu prikraćeni će nastaviti rast i producirati svega nekoliko lateralnih izbojaka. Oni koji su prikraćeni će producirati više lateralnih izbojaka i veće prirode.
Obično se biljke limitiraju na jedan izbojak. Rezidba se obavlja tijekom razdoblja mirovanja kada se uklanja oštećeno drvo, dugi i tanki izbojci, poboljšava uzgojni oblik biljke i prikraćuju lateralna razgranjenja. Tijekom ljeta rezidba se sastoji od prikraćivanja izbojka, poticanja razgranjenja i uklanjanju novih izbojaka.
Ostalo bobičasto voće:
Razlike uzgoja kupina u odnosu na malinu
Uzgoj borovnica sve popularniji
Uzgoj ribiza – voćne vrste za niske temperature
Uzgoj brusnica – voćne vrste za vodenu berbu
