Možemo ih dodavati slatkim jelima, kolačima i biskvitima, a maslac pripravljen s orašastim plodovima može se dodati juhama, kako bi se zgusnule. Vrlo su hranjivi, sadržavaju bjelančevine i esencijalne vitamine, poput A i E, minerale, poput fosfora i natrija, te sadržavaju i vlakna. Bogati su ugljikohidratima i uljima, pa ih ne treba pretjerano uzimati.
Orašaste plodove treba čuvati na hladnom i suhom mjestu, jer su zbog svojeg visokog sadržaja masti lako pokvarljivi. Iako bogati mastima, ipak ne debljaju. Orašasti plodovi bogati su vlaknima i ostalim hranjivim tvarima, pa vjerojatno i s manje kalorija zadovoljavaju glad. Većinom sadržavaju mononezasićene masnoće koje suzbijaju kolesterol te održavaju arterije otvorenijima. Osim masnoća, orašidi sadržavaju i esencijalne masne kiseline, koje pomažu tijelu da obavlja svoju funkciju. Tu su i bjelančevine, kalcij, željezo, kalij, vitamin E te vitamini B kompleksa.
Bademi
Bademovi cvjetovi su vjesnici proljeća. Ovo drvo koštuničava ploda najviše raste u toplim sredozemnim krajevima, ima ga u Kaliforniji i u njegovoj domovini Aziji, a u nas ga se može naći u primorskim krajevima. Kada cvate badem, rijetko tko može odoljeti njegovu prekrasnu cvijetu. Badem nalikuje na sjeme breskve i njezinih srodnika. Ima slatkih i gorkih badema. Gorki bademi se zbog svoga izrazita okusa, i zbog toga što sadržavaju cijanovodičnu kiselinu, koriste samo kao začin. Kao ljekovita biljka, badem se ne upotrebljava, premda sadržava visoki postotak masti i bjelančevina, kao i veliku količinu kalija i magnezija. Bademovo ulje za jelo nalazimo rijetko, vjerojatno zbog toga što su ostala ulja jeftinija, ali je vrlo probavljivo i za jetrene bolesnike koji imaju problema s ostalim masnoćama. Bademi nalaze primjenu u prirodnoj prirodnoj kozmetici. Slatko bademovo ulje klasična je baza raznih ulja za masažu i prikladno za tretiranje manjih ozljeda. Odgovara svim tipovima kože, i dobro je i za njegu dječje kao i hrapave staračke kože, ne zamašćuje ju i dobro se upija. Balzam za tijelo:
20 kapi ružina ulja ili 20 kapi jasminova ulja stavite u 10 mm ulja od jojobe i 50 mm bademova ulja, i sve dobro promiješajte. Upotrijebite nakon kupanja ili tuširanja i nježno umasirajte. Biljna ulja miješana s mirisavim eteričnim uljem njeguju kožu i čuvaju je od isušivanja.
Orasi
Smatra se da je orah najstarije drvo čiji se plodovi rabe kao ljudska hrana. (Spominje se već oko 7000 g prije Krista u Perziji). Uzgaja se zbog drveta i zbog svojih plodova. Bogat je masnoćama, lako je pokvarljiv i zbog toga ga treba čuvati u hladioniku ili zamrzivaču. Sadržava 10,6 g bjelančevina i 2,4 mg željeza. Orah ili Juglans regia je drvo koje može narasti i do 25 metara. Kora je svijetlosivkaste do sivkastocrne boje, a listovi su svijetlozeleni, neparno perasti, karakteristična mirisa. Plod je okrugli, glatki i zelene boje, mesnati dio ploda može se odvojiti a sjemenke su bogate uljem. Cvjeta u travnju i svibnju.
Postoji više vrsta oraha, koje se razlikuju uglavnom po izgledu ploda. Plodovi crnog oraha bili su omiljena hrana Indijanaca.
Listovi oraha sadržavaju eterično ulje, treslovine, flavonoide, juglan. (Ovo posljednje samo u svježim listovima).
Ljekovito djelovanje oraha očituje se u adstringentnom djelovanju pripravaka, primjenjuje se u obliku kupki i obloga kod različitih kožnih bolesti kože: akni, ekcema. U sastavu je čajeva protiv želučano -crijevnog katara. Juglan se pojavljuje kao sredstvo za bojenje.
U narodnoj medicini poznat je kao sredstvo koje jača, čisti krv, tjera crijevne parazite, služi za izlučivanje znoja a dobar je i kod bolesti pluća. Svježi listovi stavljaju se u krevet kako bismo se riješili buha i stjenica, a neki na orahovo lišće polažu bolesnike kojima je teško skinuti visoku temperaturu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakViše bolesti zbog ograničenih površina
Sljedeći članakVrste celera i uzgoj prijesadnica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.