Hrvatska voćarska zajednica poziva sve voćare i zaljubljenike u voćarstvo na 17. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem, koje će se održati 6. ožujka 2024.g. u Zagrebu, u hotelu Internacional.

Uoči tog tradicionalnog okupljanja voćara, Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, dao je osvrt na trenutno stanje u domaćem voćarstvu.

  • Trend u domaćem voćarstvu je smanjivanje površina na kojima su voćnjaci i pad broja voćara. Koji su uzroci tome i može li se i na koji način promijeniti taj negativan trend?

Uzroci ovako negativnog trenda su prvenstveno sve slabija dohodovnost u sektoru voćarstva, vrlo često zbog objektivnih razloga (elementarne nepogode i neizvjesnost, tržišno okruženje, nedovoljna tehnička opremljenost….). Negativan trend mogao bi se promijeniti većim investicijskim potporama u modernizaciju voćnjaka i potporama vezanim za ostvarenu proizvodnju .

  • Govori se često o samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje, pa tako i u voćarstvu, a poznato je da smo jedino samodostatni po količini mandarina. U kojim kulturama je najveći potencijal, a koje se napuštaju i je li uvoz/unos glavni razlog ili nešto drugo?

Evidentan je pad površina pod voćarskim kulturama gdje je intenzivna proizvodnja i puno ljudskog rada (jabuka, kruška, trešnja ,šljiva…) a s time  se onda i bavi sve manji broj voćara. No, potencijal postoji u tradicionalnim voćnim vrstama pogodnim za naše podneblje (jabuka, kruška, šljiva, trešnja, višnja, smokva, dunja, breskva…). Dampinške cijene kod unosa i uvoza voća u Hrvatsku su jedan od razloga smanjivanja domaće proizvodnje (ne isključivo), jer su cijene po kojima se može plasirati domaći proizvod često ispod cijene koštanja .Nedovoljno intenzivna proizvodnja , nedovoljno ulaganje u zaštitu od mraza,tuče,suše i sl nisu dovoljni da se količinom, kvalitetom i kontinuitetom proizvodnje osigura korektna potrebna dohodovnost koja bi voćare ostavila na voćnjaku. Uvjeti osiguranja od elementarnih nepogoda u voćarstvu zaista nisu primjereni, a poticajne investicije su rijetke i ako ih i bude dugo se realiziraju.

  • Jesu li voćari dovoljno upoznati s prednostima udruživanja i zašto nemamo više povezanih voćara, osobito u proizvođačkim organizacijama?

Voćari su uglavnom upoznati s prednostima udruživanja, ali zakonska regulativa koja prate udruživanje je vrlo kompleksna, a i sama regulatorna tijela nemaju dovoljno praktičnog iskustva  i često nisu  dovoljno učinkovita u provođenju i upućivanju voćara u procese udruživanja. Vrlo često baš zbog navedenih razloga voćari,kao i drugi poljoprivredni proizvođači se teško odlučuju za udruživanje koje je često neminovnost i preduvjet uspješnog poslovanja u poljoprivredi.

Glavna tema ovogodišnjeg Savjetovanja je ekološko voćarstvo, o čemu će predavanja održati renomirani domaći i inozemni stručnjaci, uz panel raspravu.

Vjerujemo da ćete svojim dolaskom doprinijeti uspješnom održavanju ovog tradicionalnog okupljanja hrvatskih voćara!

Više informacija i prijava za sudjelovanje na e-mail: hrvocarskazajednica@gmail.com

Prethodni članakRooibos čaj djeluje blagotvorno na organizam
Sljedeći članakEK prihvatila hrvatski prijedlog o ublažavanju pravila uvjetovanosti za 2024. godinu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.