Unatoč kasnim proljetnim mrazovima, dugotrajnoj suši, olujnim vremenskim neprilikama praćenim tučom, što je itekako ove godine umanjilo prinose voća, povrća i ratarskih kultura, zaljubljenici u stare sorte koji su se tradicionalno okupili u Cerniku na izložbi plodova i prerađevina „Sačuvajmo stare sorte Cernik 2022.“, predstavili su lijepe kolekcije svojih proizvoda.

Pedesetak izlagača iz svih dijelova Hrvatske za mnogobrojne posjetitelje priredilo je na svojim štandovima na prostoru ispred Kulmerova dvorca, pravu čaroliju oblika, boja, mirisa i okusa i pozitivnih priča. Još jednom su pokazali i dokazali s koliko ljubavi, i entuzijazma provode vrijeme u svojim voćnjacima, vrtovima, vinogradima na okućnicama, uživajući u blagodati prirode. Čak i u ovogodišnjim ekstremnim proizvodnim uvjetima, uzrokovanim klimatskim promjenama koje uzimaju sve veći danak.

Cilj ove izložbe, kao i proljetnih razmjena plemki i sjemenja starih sorti koje se također održavaju u Cerniku jest pronalaženje, spašavanje i očuvanje tih tradicijskih vrsta i sorti radi njihove otpornosti na štetnike i bolesti. Time i pogodnosti za ekološku proizvodnju, ali i očuvanja genetskih potencijala te biološke raznovrsnosti. Ovogodišnja izložba bila je najljepša i najveća do sada. Iz godine u godinu naše edukativno-stručne manifestacije rastu. Ponosni smo što je po tome Cernik postao prepoznatljiv u Hrvatskoj. Također i u državama u okruženju. Istaknuli su Zvonko Živković, agilni predsjednik Udruge vinogradara i voćara Cernik i Vitomir Žakić, načelnik Općine Cernik koji s OPG-om Hudolin iz Dragalića i uz potporu Brodsko-posavske županije i Ministarstva poljoprivrede organiziraju razmjene plemki i sjemenja starih sorti.

Entuzijasti i zaljubljenici

A o kakvom se entuzijazmu radi, među ostalim govori primjer Ivice Kadića iz Gradišta kod Županje. Ivica 8 godina živi i radi u Njemačkoj. I ove je godine prikupio i u Cerniku izložio veliku kolekciju plodova tamošnjih starih sorti jabuka, krušaka i šumskih voćkarica. Svoju ljubav prenio je na nećaka Ivana Kadića koji proširuje voćnjak sa starim sortama. U tome im pomaže još jedan veliki zaljubljenik Đuro Božić, također iz Gradišta. Đorđe Dokmanović iz Moravica u Gorskom kotaru redovno stiže u Cernik. Izložio je veću kolekciju plodova jabuka i krušaka. Kaže da ove godine u njegovu kraju nije bilo mraza, pa je voće dobro urodilo. Međutim, plodovi su sitniji zbog dugotrajne suše.

Mi se trudimo pronaći, razmnožavati, širiti i čuvati stare sorte voća i povrća. To dokazujemo i ovdje u Cerniku. Međutim,nažalost, to mjerodavni u državi ne prepoznaju dovoljno, iako kao entuzijasti radimo jedan važan posao na terenu, kaže Dokmanović.

Lijepi plodovi unatoč tuči

Miran Novokmet i Stipan Andrić iz Kutine požalili su se da im je ove godine katastrofalno nevrijeme praćeno krupnom tučom uništilo većinu roda. Ipak, imali su prilično bogat štand s puno lijepih plodova. Mnogi posjetitelji sa zanimanjem su razgledali izložene plodove Davora Goluba, poznatog voćara iz Našica. Posebnu pozornost privukli su im plodovi kruške mačja glavaneki su bili teži od jednog kilograma. Davor je plemku na jednoj prijašnjoj razmjeni u Cerniku dobio od Đorđa Dokmanovića.

A da se od starih sorti jabuka može proizvoditi i kvalitetno voćno vino cider pokazao je Tomislav Veseljak iz Zagreba. Ovaj enolog koji je svoja iskustva i znanja nekoliko godina prikupljao u Francuskoj, Kaliforniji i Novom Zelandu, predstavio je cider Buna od starih sorti jabuka proizvedenih podno Papuka. S poslovnim partnerom Dinom Mehulićem posadio je 2,4 hektara starih sorti jabuka, a s vremenom planiraju proširiti nasad.

Vino od domaćih jabuka Buzdovan

Besplatne sadnice zaboravljenih šumskih voćkarica

Pravi dar-mar na izložbi u Cerniku, ali u pozitivnom smislu, napravio je izv. prof. dr. sc. Damir Drvodelić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije iz Zagreba. On je posjetiteljima besplatno podijelio velik broj sadnica šumskih voćkarica – oskoruše, brekinje, mukinje, jarebike, divlje kruške, divlje jabuke i još neke vrste. Istaknuo je važnost tih pomalo zaboravljenih voćkarica u eko-sustavu. Drvodelić je i autor nekoliko knjiga, a uz posljednju „Divlji pelin“ je podijelio i sjeme te ljekovite biljke. Na izložbi u Cerniku je sve više mladih ljudi, primjerice OPG Darinke Kos iz Sesveta, OPG Perković iz Nove Gradiške. Zatim OPG Grgorević iz Istre koji planira podizanje nasada sa starim sortama voća, Ivan Kadić iz Gradišta, Srednje škole „Matija Antun Relković“ iz Slavonskog Broda, Eko centar Latinovac…Spontano se širi i pokret, uvelike zahvaljujući Facebook grupi Sačuvajmo stare sorte koja okuplja više od 20.600 članova.

Davor Golub i Đorđe Dokmanović sa sortom mačja glava

Poljoprivreda za prirodu

Izložbu u Cerniku posjetili su i Sonja Karoglan Todorović, iskusna međunarodna konzultantica s projektnim referencama vezanim za ruralni razvoj, zaštitu okoliša, održivu poljoprivredu i politiku hrane. S njom je bio i Darko Znaor, doktor zaštite okoliša i magistar ekološke poljoprivrede. Ekološku poljoprivredu zagovara već više od 30 godina u Hrvatskoj i tridesetak drugih zemalja u kojima je radio.

Prvi puta sam danas ovdje, ali godinama pratim to što radi ova Udruga i što rade ljudi koji su uključeni u očuvanje starih sorti. Oduševljena sam entuzijazmom koji ulažu u to. Lijepo je da osim predstavnika zrele generacije ovdje vidimo i mlade ljude. Zaista želim da se ovo održi jer te stare i autohtone sorte naša su prirodna i kulturna baština. Dio su našeg identiteta i jako je važno da postoje ljudi koji to mogu očuvati za sve nas, rekla je Karoglan Todorović. Istaknula je i važnost tih sorti jer su pogodne i za ekološki uzgoj. Prilagodljivije su i sve izraženijim klimatskim promjenama i ostalim nepovoljnim uvjetima uzgoja.

Jedan od razloga zašto sam danas ovdje je početak projekta Poljoprivreda za prirodu. Kroz projekt želimo prepoznati i odati priznanje poljoprivrednim proizvođačima koji proizvode na način koji čuva i štiti prirodu. Želimo da oni budu prepoznati u društvu, da dobiju priznanje za svoj važan i vrijedan rad. Projekt je dio europske mreže koja sada postoji u 4 zemlje. Projekt su započele kolege u Irskoj koje su postigli fantastične rezultate. Animirali su jako puno proizvođača da rade još više na zaštiti prirode na svojim imanjima. To je nešto što mi počinjemo ove godine, istaknula je Sonja.

dr. sc. Darko Znaor i Sonja Karoglan Todorović s Mladenom i Radmilom Katić

Znaor kaže da je iz prve ruke želio čuti ljude koji na terenu spašavaju i čuvaju kulturnu i veliku prirodnu baštinu.

Neobično me veseli vidjeti da ovdje sve buja životom, jer zapravo ono čime se ovdje ljudi bave jest očuvanje života. Stare sorte voća i povrća su naše ne samo kulturno nasljeđe, nego i nasljeđe u smislu genetskog materijala i potencijala kojeg imamo. Zanimljivo je da je uslijed modernizacije poljoprivrede i zaslijepljenošću profitom došlo do toga da ove naše sorte više nisu u upotrebi, rekao je dr. sc. Znaor te zaključio:

-U posljednje vrijeme ima puno istraživanja koja nedvojbeno pokazuju da su te sorte superiorne u odnosu na komercijalne suvremene sorte kad je riječ o sadržaju vitamina i minerala. Voće i povrće jedemo prije svega da bi kroz konzumiranje tih namirnica unijeli u naš organizam vitamine i minerale. Također i neke antioksidante, a tu je neprocjenjiva vrijednost starih sorti.

Zdravko Sokić i Vesna Branilović

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje