Uoči sezone berbe jabuka, početkom kolovoza održana je ovogodišnja konferencija Svjetske asocijacije za kruške i jabuke (WAPA) Prognosfruit u Budimpešti koja je  mjesto susreta proizvođača jabuka i krušaka i donosi najnovije informacije vezane za proizvodnju jabuka i krušaka u svijetu, poglavito u  Europi. Na konferenciji je prezentirana aktualna  situacija stanja skladišta jabuka i jabučnog koncentrata, kao bitne sirovine za proizvodnju svih vrsta sokova, zatim podaci o planiranim urodima po svim zemljama te situacije u kojem smjeru ide proizvodnja  jabuka  na svim kontinentima.

Na konferenciji je sudjelovao i predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, Branimir Markota. Prenio nam je svoje dojmove i zaključke o stanju na tržištu, što mogu očekivati proizvođači, a što potrošači u svijetu, Europi  i kod nas.

Proizvodnja jabuka, prvenstveno u EU, već godinama stagnira. Podaci o proizvodnji pokazuju dosta velike oscilacije u godišnjim rezultatima proizvodnje. One su uglavnom  u korelaciji  s klimatskim uvjetima vezanim za proizvodnju, ali u određenom dijelu i tržišnim kretanjima potražnje za voćem, istaknuo je na početku Markota.

Sezona 2023/2024 je pri kraju

Zalihe u hladnjačama su vrlo niske. Postoje realne mogućnosti izvoza u vaneuropske zemlje, pa se može zaključiti da bi proizvođači mogli biti zadovoljni s početnom situacijom. Nažalost, cijene prošogodišnje jabuke nisu primjerene za proizvođače. 2023 godine u EU ubrano je 11,5 milijuna jabuke. EU je drugi najveći svjetski proizvođač jabuka iza Kine koja ubere oko 45 mil. tona. Slijede Turska s 4.8 mil tona i USA s 4.3 mil tona godišnje proizvodnje jabuka. Svi pokazatelji proizvodnje jabuka unatrag nekoliko godina, prvenstveno u Europi, pokazuju pad, kaže Markota.

Dodaje da padaju površine pod voćnjacima jabuka za cca 10% u zadnjih nekoliko godina. Manja je  proizvodnja za 11 % u odnosu na prošlu godinu, a  više od 13% u odnosu na trogodišnji prosjek. 

Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (Foto: Gospodarski list)

Na konferenciji su predstavljeni podaci u proizvodnji jabuka u pojedinim članicama Europske unije.

U nekoliko zemalja EU  proizvodnja jabuka u zadnje tri godine je jako pala,  kao npr. u  Austriji (54%), Belgija (42%), Češka (79%), Njemačka (21%), Mađarska (26%), Poljska (25%). Zemlje Europe koje će imati relativno dobru berbu  mogu očekivati dobru sezonu po pitanju prodaje i cijena, smatra predsjednik HVZ-a.

Prognoza berbe u ovoj sezoni

Predviđa se da će u 2024 godini u Europi  biti ubrano oko 10.2 milijuna kg jabuka. To je 11% manje nego u 2023  godini, a 13% manje u odnosu na 2023. godinu. Berba je počela 10-ak dana ranije nego prošle godine. Vegetacijsku sezonu su obilježile nepogode kao mraz i tuča te najezde insekata i drugih nametnika za što ima sve manje zaštitnih sredstava. Najbolja proizvodnja jabuka u zadnjih 10 godina zabilježena je  2018 s više od 13,2 milijuna kg jabuka. Nakon toga proizvodnja ima evidentni  trend pada. 

Gledajući količinski, daleko najveća proizvodnja u Europi je  je u Poljskoj, Italiji i Francuskoj koje imaju proizvodnju 7,6 milijuna tona. To je 66% ukupne europske proizvodnje.

 A kakva je situacija s jabukama u Hrvatskoj?

Hrvatska je 2018 godine zabilježila urod  od 86 tisuća tona, prošle 2023. 66,5 tisuća tona, a predviđa se da bi 2024  urod mogao biti oko 61 tisuću tona. Potrošnja jabuka  po stanovniku u Evropi  kreće se oko  15,5 kg. Godišnje, a u Hrvatskoj 12,2 kg, iznosi podatke s konferencije Markota.

Naglašava da su velike razlike o kretanju proizvodnje pojedinih sorti jabuka, jer je evidentan  pad proizvodnje tzv tradicionalnih “crvenih ” sorti jabuka kao što su  jonagoldi, jonaprinci, idared…i to za cca 30%, očito zbog specifičnosti sorte  čije dozrijevanje i obojenost determinira sve toplija klima.  Vrlo dobro se u urodu drže (imaju manji pad uroda od samo cca 10% ) sorte kao što je golden delicius, fuji, grany smith i pink sortiment.

Tablica: Proizvodnja jabuka u članicama EU od 2015.-2024.

Što se tiče ekološke proizvodnje  ona je  manja za 10-ak % u odnosu na prethodnu godinu, što je opet prvenstveno  posljedica klimatskih situacija. Udio organske proizvodnje je oko 5,7 % ukupne proizvodnje jabuka. Otkupne i maloprodajne cijene jabuka su na najvećim europskim tržištima u proteklih godinu dana rasle.

Zbog specifičnosti proizvodnje, prvenstveno klimatskih utjecaja, sve manjeg broja  dozvoljenih zaštitnih sredstava kao  i mogućnosti pobiranja  jabuka u optimalnim “prozorima” berbe zbog kratkoće vremena i nedostatka radne snage(nema strojnog branja jabuka)  od ukupno ubrane jabuke u Evropi  cca 40 %  završi u tzv. industriji za proizvodnju prvenstveno jabučnog koncentrata, alkohola i octa, a ostalih cca 60%  završi na policama kao konzumna jabuka za stanovništvo. U Poljskoj je situacija da 65-70% ukupno ubrane jabuke završi u “industriji”.

Što se tiče izvoznih tržišta Europe  dominantna su tržišta Indija i Brazil  i izvoz u te zemlje jako raste.

Bez rasta proizvođačke cijene nema opstanka proizvodnje jabuka

Proizvodnja jabuka općenito je sve problematičnija, prvenstveno zbog klimatskih neizvjesnosti sve manje dohodovna. Time je i sve manje interesantna poljoprivredna proizvodnja. Predviđa se da će zbog klimatskih neizvjesnosti neminovno, i to dugoročno, rasti  proizvođačke cijene ne bi li ta proizvodnja uopće opstala, smatra Markota.

Stručnjaci WAPA-e  procjenjuju se da bi trenutno proizvođačke cijene trebale biti za minimalno 20 eura za 100 kg više nego su danas kako bi se kompenzirao rizik proizvodnje .

Evidentno je za očekivati da će i maloprodajne cijene slijediti taj trend. Jabuka kao voćka nema alternativu u gotovo svakodnevnoj prehrani.

U Europi je prosječna cijena jabuka na policama oko dva eura. Klupske sorte i ekološka proizvodnja se kreće oko tri eura po kg.

Tržišni analitičari ističu da prodajne cijene, bez obzira na njihov rast, koji će se neminovno nastaviti, nisu determinator potrošnje jabuka jer  unatoč tome što cijene  rastu ne osjeća se neki veći udar na potrošnju, s obzirom da su postojeće cijene  apsolutno primjerene za jabuku kao izuzetno kvalitetnu voćku u svim nutritivnim i zdravstvenim  svojstvima te je zaključak da je  utjecaj  maloprodajnih cijena jabuka na potrošnju nizak.

Stanja zaliha jabučnog koncentrata  determinirat će  cijenu tzv. industrijske jabuke za sezonu 2024/25. Predviđa se da bi cijena mogla rasti  do oko 250 eura po toni. To je oko 25 % više od  prošlogodišnjih cijena. Na determinirajućim tržištima  Europe, prvenstveno Italije,  procjenjuje se otkupna cijena jabuke gala u kalibrima iznad 70 mm, dobre obojenosti u svoti 75-90 eura za 100 kg. U Hrvatskoj se početne cijene otkupa  za prvu klasu jabuke gala kreću oko 65 eura za 100 kg.

www.tomorrowsharvest.com

www.tidbitsofexperience.com

Izvor: Hrvatska voćarska zajednica/Branimir Markota

Prethodni članakKako smanjiti štetu od divljači ?
Sljedeći članakČuvanje ljekovitog bilja
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.