Za uzgoj ribiza idelni su planinski krajevi. Ribiz je uspravni, listopadni grm koji dostiže do 2 m visine. Postoji oko 150 vrsta iz roda ribiza (Ribes). Gospodarskim značajem dijele se u dvije grupe: golih grana (ribiz) i bodljikavih grana (ogrozd). Prema boji ploda dijeli se na crveni, bijeli, ružičasti, crni ribiz i žuti.
Vijek trajanja nasada je 20 i više godina. Vrlo dobro uspijeva na sjenovitim mjestima, ali izrazito bogato na sunčanim i prozračnim mjestima. Povoljna za uzgoj su teška tla, bogata hranjivim tvarima. Položaji do 1.000 m nadmorske visine imaju 15-20 posto više relativne vlažnosti zraka. Tako su sjeverniji položaji idealni za uzgoj ribiza, a iznad 1.000 metara treba odabrati južnije položaje.
Nagnuti tereni su idealni
Za dobru rodnost, rast i razvoj ribiza treba biti zadovoljen niz okolišnih parametara. Temperatura koju ribiz može izdržati u vrijeme zimskog mirovanja je od – 30 do – 33 ̊C, a na proljetne mrazeve osjetljiviji su mlađi dijelovi biljaka.
Ribiz je planinska biljka i dobro uspijeva na nadmorskoj visini od 700 – 1200 metara. Za razliku od drugog bobičastog voća, ribiz zahtijeva 80-85 % posto vlažnosti zraka tijekom vegetacije pa su planinski krajevi idealni za uzgoj ribiza zbog hladnih ljetnih noći i prosječne temperature 17 – 20 ̊C.
Na manjim nadmorskim visinama ribiz u nedostatku vlage najčešće ima manje bobe te slabo razvijene grozdiće. Također, može doći i do opadanja lišća. Idealan položaj su nagnuti tereni s blagim strujanjem zraka. Za redovitu rodnost ribiza potrebna je intenzivnija osvijetljenost. Svjetlost se može regulirati odabirom načina sadnje, izborom pravca redova, gustoćom sklopa, rezidbom, ali i nadmorskom visinom.
Redove usmjeriti u pravcu vjetra
S obzirom na strujanja zračnih masa najpovoljniji položaj za zasnivanje nasada ribiza je zaklonjeni položaj. Ribiz je naročito osjetljiv na vjetrove u fazi cvatnje i oplodnje budući da vjetar suši njuške tučka i ometa oprašivače (pčele, bumbare i sl.) u letu. Na vjetrovitim položajima je najbolje pri sadnji redove usmjeriti u pravcu vjetra.
Vlaga zraka je vrlo važna kod izbora područja i položaja za uzgoj ribiza, jer ribiz u proljeće zahtijeva visoke vrijednosti (80 – 85 %), dok u vrijeme dozrijevanja ljetne vrijednosti vlage zraka ne smiju prelaziti iznad 70-80 %. U proljeće je nužno osigurati navodnjavanje jer je pri nedostatku vode slabija oplodnja, izostaje redovita rodnost, a plodovi se osipaju. Stoga je uzgoj ribiza najuspješniji u humidnijim planinskim područjima s većom količinom oborina u zimsko-proljetnom razdoblju. U takvim područjima se smanjuju i materijalni troškovi zbog manje potrebe za navodnjavanjem.
Ribiz najbolje uspijeva na dubokim, dobro dreniranim i humusnim tlima blago kisele do neutralne ili blago alkalne reakcije (pH 5,5 – 7,0). Rastresita i lakša tla omogućavaju intenzivan razvoj korijena koji se u takvim uvjetima razvija i na dubinama većim od 50 cm.
Najlošije uspijeva na teškim, pretjerano vlažnim, nepropusnim i nagnutim tlima. Također treba izbjegavati tla s visokom zastupljenošću čestica gline, kao i ona gdje je razina podzemnih voda visoka. Vrlo lagana tla također treba izbjegavati kako bi se smanjio negativan učinak suše i stres izazvan visokim temperaturama.
.){kind=link}