Šljiva (Prunus domestica L.) je jedna od najraširenijih vrsta voćki na području jugoistočne Europe. Zbog svojih plodova kultivira se već stoljećima. Šljiva raste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujna rasta te pojedine sorte zahtijevaju strane oprašivače, dok se neke oplođuju same. Plodove donose na dvogodišnjim ili trogodišnjim granama, a sazrijevaju u kolovozu, rujnu i listopadu, ovisno o sorti.

Plodovi šljive upotrebljavaju se za potrošnju u svježem stanju i za preradu, pa se prema tome razlikuje vrijeme i način berbe. Rane sorte šljive upotrebljavaju se kao stolno voće, dok se jesenske sorte uglavnom upotrebljavaju za preradu. Za potrošnju u svježem stanju berba se obavlja nešto prije potpune zrelosti i bere se ručno, s peteljkom, s tim da na kožici ostane neobrisana voštana prevlaka. Pakira se u sanduke, plitke, duboke, kose letvarice i u košarice. Pri temperaturi od -1 do 1 °C i relativnoj vlažnosti zraka od 85 % može se čuvati u hladnjači i do četiri mjeseca.

Čačanska ljepotica

Čačanska ljepotica

Dozrijeva krajem srpnja i početka kolovoza, tj. u punom jeku turističke sezone. Umjereno je osjetljiva prema plamenjači i hrđi. Nema utjecaja monilije pri normalnoj njezi. Tolerantna je prema virusu šarke šljive (Plum pox virus). Relativno dobro podnosi sušu. Cvjeta srednje rano. Rano prorodi, u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje. Rodi redovno i obilno. Plod je srednje krupan (30 do 40g), okruglasto jajast s izduženom brazdom. Plod sadrži 17 % ukupne suhe tvari, 10,5 % ukupnih šećera, 1,1 % ukupnih kiselina, a pH vrijednost iznosi 3,4. Dobro podnosi transport. Peteljka je kratka. Pokožica je tamnoplava, čvrsta, pokrivena jasno izraženim maškom. Meso je zelenkasto žuto, čvrsto, sočno, slatkokiselo, aromatično i ukusno.Koštica je srednje krupna i iako se odvaja od mesa (kalanka). Čačanska ljepotica je jedna od najboljih stolnih sorti šljive u svojoj dobi sazrijevanja. Postiže visoku tržišnu vrijednost.

Stanley

Stanley

Ova sorta sazrijeva u drugoj polovici kolovoza. Nije osjetljiva prema plamenjači i hrđi. Tijekom kišnih godina, naročito na kiselim tlima suše se grančice, cvjetovi i plodovi (Monilinia fructigena i M. laxa). Tolerantna je prema virusu šarke. Relativno dobro podnosi sušu. Cvijeta srednje rano. Osjetljiva je prema kasno proljetnim mrazevima i zahlađenjima, naročito u fenofazi cvjetanja i oplodnje. Plod je srednje krupan (36 g) , obrnuto jajast, tamnoplave pokožice s bogatim maškom. Meso je zelenkasto žuto, čvrsto, dosta sočno, slatkog okusa i osrednje kvalitete. Plod sadrži 10,3 % ukupnih šećera i 1,3 % ukupnih kiselina. Koštica je umjereno krupna i lako se odvaja od mesa. Dobro podnosi transport. Plod se može koristiti za potrošnju u svježem stanju, sušenje, rakiju i druge oblike prerade. Stanley rano prorodi te obilno i redovito rodi.

Rut Geršteter (Ruth Gerstteter)

Ruth Gerstteter

Dozrijeva krajem lipnja i početkom srpnja. Cvate rano, i ne može se oploditi vlastitim polenom. Dobri oprašivači su joj Aženka i Stanley. Osjetljiva je prema kasno proljetnom mrazu. Plod je srednje krupan (31 g). Po obliku je okruglast. Kožica je ljubičasto plave boje, tanka i lako se odvaja od mesa. Meso je zeleno bjelkasto, srednje čvrsto, sočno, osvježavajuće ugodna okusa. Koštica je sitna i lako se odvaja od mesa. Dobro podnosi transport. Poželjno ju je uzgajati na toplijim, dobro osvijetljenim položajima i u blizini većih potrošačkih centara.

Kalifornijska plava (California Blue)

Kalifornijska plava

Dozrijeva sredinom srpnja, oko 15 dana poslije Rut Geršteter. Osjetljiva je prema hrđi, kasno proljetnim mrazevima, prohladnom i kišovitom vremenu tijekom cvatnje. Dobro rodi na toplim položajima, plodnim tlima i uz intenzivnu agrotehniku. Treba je ubirati nekoliko dana prije pune zrelosti jer plodovi otpadaju. Plod je krupan do vrlo krupan (50-70 g), okruglastog oblika. Pokožica je ljubičasto plava, pokrivena maškom. Tijekom kišnih godina plodovi budu nedovoljno obojeni, pa ostanu zelenkasto plavi. Meso je zelenkasto žuto, srednje čvrsto, sočno, ugodno osvježavajućeg okusa. Koštica je sitna i lako se odvaja od mesa. Koristi se kao stolna šljiva, ali i za preradu. Osrednje podnosi transport. Kalifornijska plava je rana stolna šljiva, kalanka, od lokalnog značenja. U zadnje vrijeme djelomično je potiskuje Čačanska rana.

Čačanska rana

Čačanska rana

Dozrijeva rano, početkom srpnja, 8 dana poslije Rut Gešteter. Osjetljiva je prema kasnoproljetnim mrazevima. Prorodi rano, te redovito i obilno rodi. Dobro je oprašuju Čačanska ljepotica i Stanley. Rodi dobro na toplijim položajima. Zreli plodovi otpadaju.Plod je srednje krupan do krupan (40-60 g), izduženo jajolik, ljubičasto plave do plave boje. Meso je žuto, čvrsto, sočno, slatko, vrlo ukusno. Koštica je krupna i lako se odvaja od mesa (kalanka). Plod sadrži oko 15 % ukupne suhe tvari, 9 % ukupnih šećera, 1 % ukupnih kiselina, a pH vrijednost 3,3. Dobro podnosi transport. Čačanska rana je rana i rodna stolna šljiva, krupnih i kvalitetnih plodova. Na tržištu postiže relativno visoku cijenu.

Čačanska najbolja

Čačanska najbolja

Dozrijeva sredinom kolovoza, oko 7 dana prije sorte Stanley. Umjereno je osjetljiva prema plamenjači i hrđi, a relativno otporna prema moniliji. Tolerantna je prema šarki. Cvate srednje rano. Dobro je oprašuju Čačanska ljepotica i Čačanska rodna. Rodi obilno. Plod je krupan do vrlo krupan (45-80 g), okruglasto jajolik. Pokožica je tamnoplave boje s izraženim maškom. Meso je žuto, vrlo čvrsto, sočno, slatko kiselkasto, vrlo ukusno. Plod sadrži oko 17 % ukupne suhe tvari, 10,5 % šećera, 0,8 % ukupnih kiselina, a pH vrijednost 3,4. Koštica je dosta krupna (1,8 g) i lako se odvaja od mesa (kalanka). Zreli plod se može održati 2-3 tjedna, a da pri tome ne izgubi na kvaliteti. Dobro podnosi transport. Čačanska najbolja je dobra stolna sorta domaće šljive. Može se koristiti za zamrzavanje i preradu. Ubraja se u grupu sorata od lokalnog značenja.

Krupni zeleni ringlo (Green Gage)

Krupni zeleni ringlo

Dozrijeva krajem kolovoza i rujna. Umjereno je osjetljiva na niske temperature tijekom zime, a otporna prema kasnoproljetnim mrazevima. Umjereno je osjetljiva na moniliju. Na toplim položajima, plodnim i umjereno vlažnim tlima i uz intenzivnu agrotehniku postiže najbolje rezultate. Urod je po godinama dosta nestabilan. Plodovi neravnomjerno dozrijevaju. Plod je srednje krupan (35 g), okruglast, s dubokom i širokom brazdom. Pokožica je zelena do zeleno žuta na hladnijim položajima, a žutozelena do žuta na toplim i dobro osunčanim položajima. Meso je zeleno žuto, čvrsto, sočno, slatko do slatko kiselkasto, aromatično i kvalitetno. U zapadnoj Europi i SAD-u desertna kvaliteta njegovog ploda je na visokoj cijeni. Koštica je srednje krupna i lako se odvaja od mesa. Krupni zeleni ringlo je prvenstveno stolna sorta, ali se koristi i za preradu, naročito u kompot.

Top Gigant

Top Gigant

Roditelji su sorte Čačanska najbolja i President. Stablo je srednje bujnosti. Otporna sorta na bolesti, ljubičasto plave boje. Sorta koja ima značajno velike plodove (oko 60 g), okruglog oblika. Nije ju teško uzgajati, nema posebne zahtjeve za tlo i klimatske uvjete. Tolerantna je na ogrebotine, otporna na mraz, djelomično se oprašuje. Meso je žuto i čvrsto, okus je izvrstan. Plodovi ne padaju sa stabla, mogu se dugo brati. Zrelost nastupa sredinom rujna.

Haganta

Haganta

Jedna od najboljih introduciranih sorata u posljednje vrijeme. Roditelji su sorte Čačanska najbolja i Valor. Srednje bujna sorta, s položenijim kutovima grananja što olakšava formiranje i održavanje uzgojnog oblika. Dozrijeva obilno krajem kolovoza, početkom rujna. Djelomično je samooplodna, a preporučeni oprašivači su Hanita, Katinka i Čačanska ljepotica. Plod je krupan do vrlo krupan, izdužen i teži 50 do 80 g. Kožica je tamno plave boje, a meso čvrsto, sočno, žuto do zlatno žuto te se lako odvaja od koštice. Okus je slatkast i uravnotežen.

President

President

Stvorena je u Engleskoj 1901. g. Najviše se uzgaja u zapadnoj Europi. Plodovi se beru početkom rujna. Krupni su (45-60 g), a oblika okruglasto jajastog. Boja pokožice je ljubičasto plava. Meso je žuto, čvrsto, sočno i kiselkasto slatko. Odvaja se od koštice. Stablo je umjereno bujno do bujno. Nije samooplodna.

Prethodni članakKoji su orači iz Varaždinske županije najbolji?
Sljedeći članakSladoledni mrvljenac
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.