Krajem studenoga održano je 2. Međunarodno ocjenjivanje rakija i likera organizirano od strane Gospodarskog lista u suradnji s Agronomskim i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu. Stručna komisija ocjenjivala je boju, bistroću, tipičnost, miris i okus rakija, likera i ginova. Dodjela, koja se trebala održati početkom prosinca, otkazana je zbog epidemiološke situacije.

Stručna komisija ocjenila je više od stotinu dostavljenih uzoraka rakija, likera i ginova, te su nakon dvodnevnog ocjenjivanja određeni šampioni natjecanja. U konkurenciji pristiglih uzoraka rakija, likera i ginova, komisija je 8 njih proglasila zlatnima, dok se velikim zlatom, odnosno s ocjenom 18,5 na više, okitilo čak njih 10!

 class=
Najbolje ocijenjene rakije
 class=
Najbolje ocijenjeni likeri

Apsolutni šampion natjecanja i šampion u kategoriji rakija je Kajsijevača, 2016. g., Selekcija Pigmalion (Lamago, Destilerija Pigmalion, Tamnjanica eko plantaže) koja je osvojila rekordnih 19,5 bodova.

 class=
Gorazd Čuk, šampion natjecanja, Destilerija Pigmalion

Veliko zlato u kategoriji rakija, odnosno više od 18,5 osvojenih bodova, osvojili su još „Racka“ rakija od dunje, 2019. (Destilerija Sekulić), Korlat loza barriqque (Badel 1862. d.d.), Rakija višnja, 2020. (Porodična pecara Pulai), Rakija od jabuke, 2012. (Braća Tomašević d.o.o., šampion Međunarodnog ocjenjivanja rakija i likera u 2019. godini sa svojom šljivovicom), Rogačica, 2019. (MDM Perković), Rakija od divlje zove, 2020. (Porodična pecara Pulai).

Zlato u kategoriji rakija, odnosno ocjenu od 18,1 do 18,5, dobili su Voćna rakija kruška (OPG Bilušić), Lozovača barrique, 2019. (Obrt Romić), Travarica, 2019. (MDM Perković) i Viljamovka, 2019. (Damir Golubić)

 class=
Kajsijevača, 2016. Destilerije Pigmalion apsolutni je šampion natjecanja i šampion u kategoriji rakija

Šampionsku titulu i veliko zlato u kategoriji likera osvojio je Voćni liker od aronije (OPG Luka Bilušić, Destilerija Bilušić) s osvojenih 18,52 bodova. Osim šampionske titule, u kategoriji likera OPG Bilušić dobio je i još jedno veliko zlato za Voćni liker nespola.

 class=
Luka Bilušić osvojio je šampionsku titulu u kategoriji likera s aronijom, veliko zlato za liker od nespole, zlato za liker od višnje te zlato za rakiju od kruške

Zlato u kategoriji likera osvojili su Pelinkovac (Sempervivum T.O.), Voćni liker višnja (OPG Bilušić), Liker od suhe smokve, 2019. (Vina i likeri Fiolić, Tantum d.o.o., inače prošlogodišnji šampion u kategoriji likera sa likerom od maraške) i Liker od suhih šljiva, 2017. (OPG Koprivnjak Sanja).

Šampiona smo po prvi puta ove godine imali i u kategoriji ginova gdje je veliko zlato i šampionsku titulu ponio London dry gin “Midnight”, (Imagine Spirits Distillery) s osvojenih 18,9 bodova.

 class=
London dry gin „Midnight“ destilerije Imagine Spirits ovogodišnji je šampion u kategoriji ginova

Senzoričko ocjenjivanje najviše može pomoći malim proizovođačima

Koliko je bitno senzoričko ocjenjivanje rekla nam je prof. dr. sc. Nada Vahčić, predsjednica stručnog odbora ovog ocjenjivanja.

Senzorska procjena je bitan faktor provjere kvalitete, a i sami proizvođači su uvidjeli koliko je taj segment važan. Samom proizvođaču, ovo ocjenjivanje će biti garancija kvalitete i omogućit će mu lakši plasman proizvoda. Također, ovo je izuzetno bitno malim proizvođačima koji se jedino vrhunskom kvalitetom proizvoda mogu istaknuti na tržištu. Osim toga, bitna je stavka i potrošačima koji će znati koji proizvod kupuju i vrijedi li taj proizvod zaista toliko.

Stručnjak za jaka alkoholna pića i član komisije, doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj, kazao nam je nešto o samom ocjenjivanju. Zbog čega se dobivaju lošije ocjene i što to treba imati vrhunska rakija ili liker.

Najčešće se greške događaju kod alkoholne fermentacije, ako se tu dogodi greška, tijekom destilacije ju je jako teško ispraviti. Onda se događa to da se osjete visoke koncentracije octene kiseline, acetaldehida i etil acetata, zbog kojih se uzorak kažnjava niskim ocjenama. S druge strane, ono što se cijeni i traži je čistoća i svježina mirisa i okusa voća koja proizlazi prvenstveno iz dobro provedene alkoholne fermentacije, te takvi uzorci bivaju nagrađeni visokim ocjenama u samom bodovanju.

 class=
Doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj

Marin Marasović, mag. ing. agr., predsjednik organizacijskog odbora u ime Gospodarskog lista,  zadovoljan je kvalitetom i brojem uzoraka.

-Velik broj velikih zlata i zlata pokazatelj nam je da se na natjecanje svake godine prijavljuju sve kvalitetniji proizvođači sa sve kvalitetnijim proizvodima. Unatoč situaciji s koronavirusom i otežanoj organizaciji natjecanja kao i slanju samih uzoraka, pristiglo je preko 100 uzoraka rakija i likera iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Slovenije, a imali smo i određen broj pristiglih ginova, od kojih je jedan dobio i šampionsku titulu. Ovo natjecanje proizvođačima je dobar pokazatelj gdje su i na čemu moraju raditi kako bi već dogodine imali još kvalitetnije uzorke, budući da su uzorci ocijenjeni od strane vrhunskih stručnjaka. Iduće godine očekujemo još veći broj i još veću kvalitetu uzoraka, te se nadamo kako će ovo natjecanje nastaviti rasti i ostvariti svoj cilj, a to je pomoći malim proizvođačima s kvalitetnim proizvodima da lakše ostvare plasman svojih proizvoda na tržište.

Prethodni članakDebit – autohtona sorta prošlosti i budućnosti
Sljedeći članakZa nova 43 ugovora odobrene potpore u iznosu od 30 milijuna kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.