Nitko ne voli obavljati rezidbu na previše niskim temperaturama. Veselimo se toplijim danima kada možemo obavljati rezidbu bez da nas zebe za ruke ili nožne prste. S druge strane, neke voćne vrste gdje se posebice ističe jabuka, zapravo trebaju hladne dane kako bi u proljeće mogle normalno početi sa cvatnjom i vegetacijom.
Tijekom posljednjih tridesetak proteklih godina, svjedoci smo klimatskih promjena koje su (zahvaljujući ljudskoj aktivnost) doprinijele postepenom zagrijavanju planeta. Na nekim dijelovima planeta prosječni trend zagrijavanja iznosi oko 0,13 °C po desetljeću. Ovo baš i nije bezazleno kad znamo da se nasadi voćnjaka podižu na period oko 20 – 25 godina.
Sve blaže zime
Što se tiče našeg proizvodnog klimata, gledano s hortikulturne (voćarsko-vinogradarske) proizvodnje, klimatske promjene rezultirale su sve blažim i sve toplijim zimama, ranijem kretanju vegetacije, produljenom periodu vegetacije te kasnijim ulaskom u period mirovanja.
Fenofaza ulaska u period mirovanja (nakon berbe) važna je za pripremu voćke da što lakše uđe u hladnije vremenske uvjete tijekom zimskih mjeseci.
Temperatura ima najveći utjecaj na ulazak voćaka u period mirovanja i prestanak perioda mirovanja.
Utjecaj također imaju i duljina dana, količina vode u tlu i biljci, temperatura tla, te koncentracija hormona rasta u vršnim pupovima. Period mirovanja voćke možemo podijeliti u tri faze:
- Jesensko mirovanje (kraj vegetacije, prestanak rasta, opadanje lišća)
- Zimsko mirovanje (pravo mirovanje kad se skupljaju inaktivne temperature)
- Ekološko mirovanje (mirovanje nakon skupljenih inaktivnih temperatura i čekanje sume pozitivnih)
Vrijeme kretanja pupova ovisi o dvjema različitim skupljenim zbrojevima temperatura:
Akumulacija potrebnih sati, niskih (inaktivnih) temperatura (niske temperature potrebne su za razvoj osnove funkcionalnog cvjetnog pupa). Akumulacija zbroja, sume, toplih temperatura. (kada pupovi mogu krenuti u završne faze formiranja organa cvijeta, cvjetanje i listanje).
Neki novi problemi
Da bi voćka u proljeće mogla neometano krenuti u vegetaciju i funkcionalnu cvatnju, ona sve tri faze mirovanja mora proći bez problema. Međutim, klimatskim promjenama i zagrijevanjem planeta dolazimo do nekih novih problema:
- Vegetacija nakon berbe traje dulje nego je to bilo pred 30 – 40 godina.
- Sve je manje hladnih zima i sve se teže skupljaju sume inaktivnih temperatura potrebne za pravilnu funkcionalnu diferencijaciju cvjetnih pupova. (cvjetni pup sa razvijenim funkcionalnim prašnicima i plodnicama).
- Tijekom zime dolazi do povremenih zatopljivanja te mogućeg kolanja sokova, što se nepovoljno odražava u slučaju da se nakon istog pojave vrlo niske temperature. Temperature iznad 8 – 12 °C tijekom zime mogu poništi skupljanje sume inaktivnih temperatura.
- Sve je češće prerano skupljanje sume toplih temperatura, što izaziva ranije kretanje i do 15 dana, a time i veće mogućnosti za stradavanje od kasnih proljetnih mrazeva.
Najnovija istraživanja i spoznaje
Jabuka je voćna vrsta koje potječe iz sjevernijih klimata. Svaka sorta svake voćne vrste, pa tako i jabuke zahtijeva određeni broj sati tijekom zimskog mirovanja, provedenih na temperaturama ispod nule (0, -5, -10 °C). Neke metode uzimaju prag računice od 0 °C, druge 8 °C. Broj potrebnih sati hlađenja kreće se od 400 do 1000 sati, ovisno o metodi i sorti. U tom razdoblju svi hormoni rasta moraju se razgraditi. Bez dovoljno hladnih sati/dana, stablo jabuke ne može stvoriti funkcionalne cvjetne pupove. Pred tridesetak godina ovo uopće nije bio problem, no rezultati klimatskih mjerenja pokazuju da svake godine uzastopno zapravo imamo ponovno najtopliji ikad zabilježen listopad, najtopliji studeni te najtopliji prosinac.
Pred 20 – 30 godina imali smo oko 10 dana tijekom zime s minimalnim temperaturama ispod -10 °C te oko 15 dana sa temperaturama 0 °C do -10 °C. U nekoliko posljednjih godina tijekom zime gotovo da i nema dana sa temperaturom nižom od -10 °C. Također, određena ispitivanja pokazuju da temperature iznad 12 o C tijekom zime rezultiraju gubitkom nekih akumuliranih rashladnih jedinica, što se sve češće događa uslijed klimatskih promjena.
Bez nakupljenih sati niskih temperatura nema pravilnog funkcionalnog razvoja sjemenih zametaka koji osiguravaju plod.
Stabla u tom slučaju kasne s pupanjem i listanjem, oplodnja je slaba zbog abortiranja velikog postotka cvjetova, cvatnja nije ujednačena. Ovo dovodi do slabe i nedovoljne oplodnje, manjeg broja sjemenki u plodovima, pa djelomično oplođeni plodovi pokazuju deformacije u obliku. Isto tako ne postoji dovoljno krenulih lisnih pupova koji bi osigurali potrebnu lisnu površinu za proizvodnju kvalitetnih i krupnih plodova. Ovi se problemi već nekoliko posljednjih godina događaju u najvažnijim voćarskim zemljama na južnoj hemisferi. To je dovelo do toga da se odustaje od nekih voćnih vrsta.
Nedavno je otkriveno da lisni pupovi zahtijevaju čak i veću sumu inaktivnih temperatura od cvjetnih pupova, (što se godinama smatralo nebitnim) pa je u ubuduće u voćnjacima slabije bujnosti moguće očekivati i nedovoljno razvijenu lisnu površinu, koja je osnova za nakupljanje hranjiva, ugljikohidrata, šećera u plodovima, rezervi u korijenu i td. Istraživanjima je također utvrđeno da postrani pupovi na jednogodišnjim mladicama zahtijevaju veću količinu sume inaktivnih temperatura u odnosu na terminalne, vršne pupove. Ovo je posve nova spoznaja o kojoj se do sad nije znalo ili vodilo računa. Radi se dakle o pupovima od kojih se očekuje klasično dvogodišnje rodno drvo. Ono je osnova za urod prve klase jabuke.
