Agrumi vole toplinu pa je njihov uzgoj na otvorenom ograničen kod nas samo na područje Dalmacije (od Kaštelanskog zaljeva do granice (na jugu) , te dio otočnog područja s posebnom mikroklimom kao što je, primjerice, Lošinjsko otočje. Uzgoj agruma u loncima odgovara ljubiteljima agruma koji žive sjevernije i u kontinentalnom dijelu naše zemlje. I ne samo njima, nego svima kojima lijepo razvijen agrum u loncu ukrašava dvorišta, verande ili kućne prostorije. Većina agruma dobro podnosi ovaj način uzgoja.

Izbor lonaca (posude, pitari, bačve) za uzgoj agruma u loncima

Preporučljivi su lonci koji imaju donekle propusne stijenke kroz koje dolazi do izmjene zraka. U takvim posudama se korijenov sistem dobro razvija. Najbolji su lonci od pečene gline (terakote). Drvene bačve zadovoljavaju jer su propusne, ali imaju kratak vijek trajanja. Veličina lonca ovisi o uzrastu sadnice odnosno stabla. Poželjno je da lonci u gornjem dijelu budu širi od donjeg dijela te da oblik bude takav da se može lako prenositi. Ispod lonaca se ne smije držati podložak da ne bi došlo do gušenja korijena.

Supstrat za uzgoj agruma u loncima

Supstrat mora biti rahli i propusan kako bi se korijenov sistem razvijao ravnomjerno po čitavom loncu. Kao dobar supstrat se pokazala mješavina od jedne trećine plodne vrtne zemlje, jedne trećine zrelog stajnjaka i jedne trećine sitnog riječnog pijeska. Reakcija supstrata (pH vrijednost) bi trebala biti neutralna do slabo kisela (pH-6,5 do 7,0). Radi drenaže, na dno lonca treba staviti par centimetara glinenih kuglica ili sitnijeg glatkog šljunka.

Preporučljivo je sadnice nabaviti u registriranim rasadnicima jer kvaliteta takvih sadnica ne bi trebala biti upitna. Ipak, prilikom kupnje, treba odabrati onu koja ima listove sjajno-zelene boje i koja nema simptome bolesti i štetnika na listovima i na kori.

Sadnja agruma u loncima


Obično se obavlja u proljeće. Plastična vrećica, u kojoj se obično nalazi sadnica u rasadnicima se iskida, a sadnica sa cijelim blokom zemlje oko korijena, posadi se u sredinu lonca na istu dubinu na kojoj je bila u vrećici. Ovo je važno jer spojno mjesto između podloge i plemke mora biti najmanje 15 cm iznad zemlje. Nakon sadnje, supstrat se natopi, a krošnja poprska vodom.

Njega tijekom ljeta i zime

Lonci se za vrijeme vegetacije smjeste van, na osunčano mjesto zaštićeno od vjetra. Tijekom jeseni se unose u zaštićene prostorije. Ako su sadnice cijepljene na podlogu Poncirus trifoliata, koja je rekorder po otpornosti na niske temperature, čuvaju se u prostoriji u kojoj je temperatura od 7 do 10°C i sa nešto manje svjetla.

U ovim uvjetima, sadnice ulaze u zimsko mirovanje, a na proljeće daju normalan rast. Zalijevanje je rjeđe i to s mlakom vodom. Ako su se sadnice dobile iz sjemena, položenica ili reznica, treba ih držati u dobro osvijetljenoj prostoriji na temperaturi od 15 do 18°C. Zalijevaju se i orošavaju vodom koja ima temperaturu višu od 20°C.

Proizvodnja sadnica iz sjemena, položenica kao i reznica se prakticira, ali nije preporučljiva zbog slabije otpornosti na niske temperature i na gljivičnu bolest gumozu.

Gnojidba

Obavlja se za vrijeme vegetacije, od travnja do kolovoza. Najbolje je upotrijebiti specijalna gnojiva za agrume koja sadrže makro i mikroelemente. Mogu se dodavati preko lista ili preko zemlje.

Presađivanje

Obično se obavlja na proljeće, pred početak vegetacije. Ovo je vrlo važna radnja jer, razvojem korijena, lonac postaje pretijesan. Presađivanje se obavlja redovito prve dvije ili tri godine, birajući svaki put veći lonac, ali nikada najveći. Nakon toga se presađivanje prorjeđuje i, kada biljka postigne konačne dimenzije, što zavisi o vrsti agruma i uzgojnom obliku, više se ne presađuje ali joj se povremeno dodaje nova zemlja po površini supstrata.

Općenito, nakon formiranja krošnje, neovisno o uzgojnom obliku, potrebno je na proljeće redovito uklanjati sve vertikalne grane (tzv. vodopije i mladice koje rastu iz debla i skeletnih grana. Uklanjaju se i sve kržljave i bolesne grane kao i one koje se isprepliću. Rodne grančice su prošlogodišnje, položenijeg rasta i na periferiji krošnje.

U godini obilne cvatnje i plodonošenja, cvjetove i plodove treba prorjeđivati kako bi dobili kvalitetnije plodove.

Bolesti i štetnici

Uvjeti u kojima se drže lonci, a to su često zatvorene, tople, nedovoljno prozračene prostorije, stimuliraju pojavu štetnika kao što su lisne i štitaste uši, te grinje. Ovi uvjeti su pogodni i za pojavu gljivične bolesti gumoze (Phytophora citrophtora) koja će pogoditi osobito stabla proizvedena položenicama, reznicama i sjemenom.

Teško se liječi pa se takva stabla uništavaju, a zemlja iz lonca više se ne smije upotrijebiti. Za lisne uši se mogu koristiti organski insekticidi, a za štitaste bijelo ulje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakFina čokoladna rolada
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.