U posljednjih nekoliko godina orah je sve više zastupljen u uzgoju u Hrvatskoj. Sve više ljudi svoje parcele odlučuje zasaditi baš ovom voćnom vrstom. Pogotovo hobisti, koji ga sade zbog toga što orahu ne treba „puno njege“, iako to nije u pravilu tako, jer se uvelike razlikuje uzgoj u plantažnom nasadu od onoga oko kuće.

Ako se odlučimo na sadnju oraha, treba poznavati tehnologiju uzgoja, jer orah treba redovitu njegu kao svaka voćna vrsta kako se ne bi dogodilo, a što je, na žalost, čest slučaj, pogotovo kod ekstenzivnog uzgoja, da mladi nasadi propadnu već u samoj godini sadnje. To proizlazi iz toga što većina voćara amatera misli da kad su posadili voćnjak, a pogotovo orah, da su sada za duže
vrijeme mirni te nemaju brige oko njega. Tad se događa da im nasadi stradaju zbog, divljači, glodavaca, korova, bolesti, štetnika, te im propadne većina onog što su uložili.

Breskva otporna na juglon
Breskvu smo uzeli kao međukulturu prvenstveno stoga što je otporna na juglon, ali i komercijalno je zanimljiva. Zbog čega nam je bitna njena otpornost? Vjerojatno ste već vidjeli ispod stabla oraha ogoljela područja bez trave. Ako se radi o orahu na okućnici niste tome pridavali važnost, već ste bili zadovoljni što imate manje trave za košnju. Međutim, jedan od uzroka smanjenom
ratu trave ispod oraha je upravo tvar hidrojuglon koju orah izlučuje iz korijena u tlo. Hidrojuglon je, osim u korijenu, također i u kori, ovojnici plodova, lišću i grančicama, ali u manjim količinama. On je, inače, neotrovan, ali u dodiru sa zrakom ili česticama tla dolazi do oksidacije u visokotoksični juglon. Tako breskva među voćnim vrstama zajedno s trešnjom i višnjom, nije osjetljiva na negativno djelovanje juglona, te je slobodno možemo saditi kao međukulturu u nasadu oraha.

Orah voli duboka i ocjedita tla
Budući da nam je u ovom slučaju glavna kultura orah, prvo treba ukratko prikazati njegov način uzgoja. Za orah možemo reći da uspijeva na zemljištima različite plodnosti. Ipak, kako je već često naglašavano, najbolje mu odgovaraju, kao i većini voćnih vrsta, duboka, plodna i ocjedita tla.

Priprema za sadnju
Ovisno o tome za što želimo uzgajati orah, drvo, plod ili oboje, odabrat ćemo sorte i način sadnje. Priprema za sadnju nasada oraha ne razlikuje se bitno od pripreme za sadnju većine voćnih vrsta. Što znači, duboka obrada tla čitave površine sa neizostavnom meliorativnom gnojidbom. Kod
sadnje oraha prvenstveno radi drva, možemo saditi necijepljene sadnice, sjemenjake, koje imaju nešto nižu cijenu, te jači porast drveta i koje će ući u rod tek za 6-8 godina, s obzirom na to da nam plod nije važan. Međutim, ako je rod, odnosno plod u prvom planu, tad se sade cijepljene sadnice. Za redovite i visoke prinose treba odabrati sorte velike potencijalne rodnosti i kraće
vegetacije, tolerantne na bolesti i štetnike te sorte koje se dobro međusobno oprašuju. Plan sadnje obavlja se ovisno o namjeni oraha i vrstama sadnica. Možemo ga saditi na razmake 10 x 10 m, 10 x 9 m, ali i 5 x 5 m, što je slučaj u intenzivnim nasadima sa slabo bujnim sortama. Tako da broj sadnica po hektaru može varirati od 90 do 400. Ako sadimo orah s međukulturom, odabrat ćemo, naravno, onaj veći razmak te kao primjer možemo uzeti sljedeći slučaj s razmakom 11 x 9,5 m i sljedećim rasporedom. S obzirom na to da sadnja oraha ide na veće razmake ukazuje se prilika za iskorištavanje praznog proizvodnog prostora, osobito u mladim i manjim nasadima. Osim iskorištavanja prostora sadnja međukulture ujedno je i dopunski sustav održavanja tla u samom nasadu.

Ekonomičnost proizvodnje
Kad su voćke oraha mlade ostaje nam dosta prostora bez sjene, te ga možemo iskoristiti sadnjom nekog drugog voća, s time da, naravno, moramo paziti da ta potkultura ostavlja glavnoj kulturi dovoljno vlage i hranjiva u tlu. Od svega navedenog može se reći da međukulturu ipak sadimo ponajviše zbog ekonomičnosti proizvodnje. S obzirom na to da se nasad oraha dugo razvija, a pogotovo onaj koji nije namijenjen za plod, u tih prvih nekoliko godina razvoja može se koristiti i pokrivati se međukulturom. U ovom slučaju breskvom koja će, ako se posade kvalitetne sadnice, dati značajniji rod nakon tri godine, a u 5.-6. godini imat će maksimalnu rodnost. Što za orah ne možemo reći jer mu treba znatno duže.

Sadnja breskve
Breskve kao međukultura može se saditi prema navedenoj shemi s crteža. Razmak sadnje kod breskve razlikuje se ovisno o podlozi, bujnosti sorte i uzgojnom obliku te može ići od 4 x 1,5-2 m do 4,5-5 x 3-3,5 m. U navedenom primjeru razmak sadnje breskve je 4,7 x 3,7 m, što može
ići, primjerice, na podlozi križanca badema i breskve te uzgojnog oblika slobodne palmete. Treba imati na umu i tip tla kada se biraju podloge jer je breskva osjetljiva na povećanu količinu fiziološkog vapna u tlu.

Održavanje nasada
Kad je nasad posađen, neizostavna je njega i održavanje nasada. Preporuka je ograditi nasade, osobito ako se nalaze izvan okućnica te isključivo ako su u blizini šuma, šumaraka. Ograde mogu biti od različitih materijala, iako su najpogodnije ograde od pocinčane žice, jer ne zauzimaju veliki prostor, omogućuju nesmetano strujanje zraka, sprječavaju ulazak divljači i stoke, a ujedno i lijepo izgledaju. Međutim, ako ne postoji mogućnost ograđivanja nasada, onda je obavezno oko samih voćaka napraviti zaštitu od divljači. Nadalje, treba redovito održavati tlo u voćnjacima, po potrebi osigurati navodnjavanje, redovito prihranjivati te provoditi zaštitu od bolesti i štetnika.
Ovo je jedan od primjera uzgoja oraha s međukulturom. Naravno, osim breskve postoje i druge voćne, ali i ostale vrste bilja koje se mogu uzgajati kao potkultura orahu. Treba imati na umu da odabir lokacije (klima, tip tla) i same sorte mora biti pravilan, te ako se tu pogriješi, pogreške se kasnije teško mogu ispraviti i doći će do gubitaka.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakLegalizacija poljoprivrednih objekata
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.