Voćari moraju mijenjati strategiju proizvodnje u voćnjacima koji su teško oštećeni mrazom kako bi se smanjili troškovi proizvodnje. Kakva bi strategija proizvodnje sada bila primjerena?

""Imajući u vidu da je glavni tehnološki problem u nerodnim voćnjacima vegetativni porast i da je on uvelike definiran opterećenjem urodom, valja znati da će voćnjaci na kojima su štete od mraza velike, imati značajnu tendenciju rasta, što je neželjeno u visokoproizvodnim voćnjacima. Stoga je potrebno radove u voćnjaku usmjeriti k sputavanju rasta. Nabrojat ćemo neke tehnike sputavanja rasta koje vrijede za jezgričavo i za koštićavo voće:
• kasna rezidba
• zelena rezidba, odnosno trganje izboja
• upotreba retardanata tipa Regalis (za što je sada prekasno, tretman je skup, efekt smanjen u ovoj fenofazi) ili NAA što je svakako preporučljivo zbog adekvatnog djelovanja u fenofazama koje slijede i zbog cijene
• uskraćivanje vode i hrane kroz obustave navodnjavanja i gnojidbe i rjeđim malčiranjem
• zarezivanjem debla, ručnom pilom ili motornom kod debljih stabala
• strojnom rezidbom u zeleno
Ako bi morao preporučiti nekoliko najbitnijih metoda, onda bi to svakako bila potpuna obustava prihrane u voćnjacima koji su bez plodova, smanjenje navodnjavanja, viša trava u voćnjacima (ali nikako unutar herbicidnog pojasa!) i tretiranje s NAA. Ovim metodama većinu voćnjaka možete držati pod kontrolom. Bitno je i nadalje imati cijelu krošnju dobro osvjetljenu, jer je to važan uvjet za dobro raspoređenu cvatnju naredne godine u cijeloj krošnji. Cvatnja naredne godine nije upitna, ali ako zapustimo voćnjak rodni elementi će nam se pomaknuti prema obodu krošnje, što je neželjena pojava. Što se tiče zaštite tu su također moguće izmjene. Zaštite koja je izravno vezana uz plodove, najprije zaštita od savijača, osica i sl, može u potpunosti otići u drugi plan. Međutim, zaštita od lisnih ušiju, crvenog pauka i krastavosti koje smanjuju fotosintetsku aktivnost lista je i dalje aktualna. Kako će uskoro završiti razdoblje primarnih infekcija, moguće je zaštitu bazirati na svakih 21 dan ili čak i rjeđe, ako nema uvjeta za sekundarne zaraze i temeljiti zaštitu od gljivičnih bolesti na dobrom starom sumporu. Valja napomenuti da su zreli listovi otporniji na konidijske infekcije, tako da čak i na voćnjacima koji imaju određeni broj zaraženih listova mogu ići na minimalni program zaštite od gljivičnih bolesti. Sumpor osim što je jeftin i dobar za sputavanje gljivičnih oboljenja, također će zadržati pod kontrolom do određene zadovoljavajuće mjere i razvoj voćnih grinja. Kod kruške će imati i dobro djelovanje na kruškinu buhu.

Što s voćnjacima koji imaju nešto plodova?

Ako se pretpostavlja da će biti plodova za prodaju, onda ih treba zaštiti kao i svake rodne godine. Većina voćnjaka pogođenih mrazom, ako će i imati plodova to će biti plodovi s oštećenjima od mraza u vidu prstenova, mrežice, deformacija i slično koji su dobri jedino za sok. Stoga bi ekonomska preporuka bila da se u minimalni program u svako prskanje ubaci 10 ml/ha Madexa kao minimalna zaštita protiv savijača koja ujedno i dugoročno smanjuje populaciju ovog štetnika.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZa izgradnju i opremanje plastenika isplaćeno 1,6 milijuna kuna iz IPARD-a
Sljedeći članakSyngenta održala Centralni dan polja
Avatar
Inženjer voćarstva s bogatim iskustvom u tehnološkom savjetovanju profesionalnim voćarima. Specijalizirao suvremene tehnologije jabuke, kruške i trešnje. Suradnik u razvoju suvremenih poljoprivrednih informatičkih rješenja. Damir Lučić je rođen 1974. u Zagrebu, s prebivalištem u Velikoj Gorici. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu 2000. godine s temom "Austrijsko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u uvjetima hrvatske poljoprivrede" s odličnim uspjehom. Trenutno na doktorskom studiju na Fakultetu u Mariboru. Ima višegodišnje iskustvo u savjetovanju voćara. Surađivao s velikim brojem profesionalnih voćara na otvorenom tržištu Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije, Makedonije, Crne Gore. Također sudjelovao kao predavač i stručni suradnik u velikom broju edukacija za voćare. U zadnje vrijeme se posvećuje mogućnostima implementacija informatičkih tehnologija (ICT) u poljoprivrednu proizvodnju. U tom smislu surađuje s Datalabom d.d. kao product manager za voćarski sektor.