Kod novih uzgajivača kupina vrlo je često prisutno pogrješno uvjerenje da kupina nije podložna napadu bolesti, i da je stoga ne treba štititi od biljnih patogena, što je potpuno krivo uvjerenje. Naime, i kupinu kao i druge poljoprivredne kulture napada velik broj biljnih patogena i štetnika. Prema nekim svjetskim podatcima, na kupinama se javlja više od 60 bolesti, od kojih je najviše gljivičnih i virusnih. Od toga velikog broja bolesti, u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su žuta hrđa(Kuehneola uredinis), siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), antraknoza (Elsinoe veneta), purpurna pjegavost (Septocyta ruborum) i palež izboja (Didymella applanata). U rano proljeće na kupinama se redovito javlja bolest žuta hrđa, pa suzbijanje ove bolesti mora početi pravodobno, kako bi se biljke na vrijeme zaštitile. Treba napomenuti da je naša vodeća sorta kupine Thornfree vrlo osjetljiva na ovu bolest. Veliki problem je i to što kod nas nema registriranih fungicida za suzbijanje većine bolesti na kupinama, osim Kidana SC (iprodion), namijenjenog suzbijanju sive plijesni ili truleži. Problem nepostojanja registriranih fungicida za zaštitu kupine svakako bi trebalo što prije riješiti traženjem dopuštenja od nadležnog ministarstva, preko udruga za jagodasto voće koje već postoje kod nas.
Simptomi bolesti
Karakteristični simptomi žute hrđe uočavaju se već u rano proljeće na izbojima kupina u obliku žutih nakupina, koje pucanjem kore izbijaju na površinu izboja. Riječ je o nakupinama spora gljive, odnosno uredosorusima s uredosporama, koje onda dalje šire zarazu na mlade izboje i novo lišće. Ove godine u našim redovitim pregledima primijetili smo ih već potkraj ožujka, iako se u literaturi navodi da se javljaju tek tijekom travnja. Također, tijekom vegetacije (svibanj i lipanj) i na lišću se poslije javljaju žute nakupine uredosorusa. Ako se bolest javi većim intenzitetom, moguće su palež lišća i defolijacija. Potkraj vegetacije na naličju listova stvara se drugi tip spora, odnosno teliosorusi s telisoporama. Gljiva prezimljuje ispod kore izboja u obliku micelija, koji u proljeće stvara opisane uredosoruse. Treba istaknuti da se na kupinama javlja još nekoliko vrsta hrđa (ljubičasta, narančasta i dr.), ali tek tijekom vegetacije, a ne u rano proljeće kao žuta hrđa. Kod nas nisu značajne kao žuta hrđa.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOrezivanje živih ograda
Sljedeći članakU svijetlim stajama krave daju više mlijeka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.