Bez obzira na prihvatljivu cijenu, ostavimo prodavače cijepova na sajmovima ili tržnicama. Lozne cijepove treba nabavljati kod prodavača registriranih za takvu vrstu djelatnosti. Ujedno je to i jamstvo da su cijepovi zdravi, da je zaista riječ o podlozi, odnosno kultivaru loze deklariranom na cijepovima koji želimo imati u vinogradu ili na brajdi.

Izbor sortimenta

Kada ste donijeli odluku o sadnji vinograda ili brajde, ostaje pitanje oko izbora podloge, odnosno sorte vinove loze. Najbolje je potražiti savjet stručne službe ili prodavača cijepova. Naime, svako područje ima svojih specifičnosti s obzirom na klimu, tlo i položaj. Osim toga, treba se poštovati Zakon o vinogradarstvu, kojim je točno reguliran sortiment svakoga vinogorja.

Vrijeme sadnje

Vrijeme sadnje vinograda ovisi prije svega o klimatskim uvjetima nekog područja i tipu tla, ali i o drugim čimbenicima. U krajevima s blažom klimom (Istra, Primorje i Dalmacija) sadnja cijepova moguća je već ujesen, a ako vremenske prilike dopuste, sve do proljeća. U krajevima s kontinentalnom klimom glavna sezona sadnje cijepova je proljeće, od sredine ožujka do kraja travnja. No, ako su vremenske prilike nepovoljne, može se i produljiti.

S obzirom na tipove tla, na lakšima sadnja može započeti prije a na težima saditi treba nešto kasnije. Teška se tla, naime, sporije ocjeđuju i sporije zagrijavaju, što znaći da su i uvjeti za sadnju nepovoljniji. Priprema sadnog materijala Svako mjesto na kojem se namjerava saditi lozni cijep mora se označiti kolcem. Promjer kolca treba biti 3 – 7 cm, a ukupna dužina najmanje 100 – 130 cm. Kolac se zabija u tlo na dubinu 35 – 45 cm.
Uz kolac se kopaju jame za sadnju cijepova. Mogu biti u obliku trokuta ili četverokuta, a iz praktičnih razloga dobro je da jedan kut jame bude uz kolac (slika 1). Jame se kopaju uvijek s iste strane kolca. Najbolje je da kolac bude sa sjeverne strane. Kopa se štihačom ili svrdlom, ručnim ili traktorskim.

Dubina jame na rigolanu tlu iznosi 40 – 50 cm, odnosno desetak cm dublje od dužine cijepa, a dimenzije stranica moraju biti najmanje 30 – 35 cm (slika 2). Pri kopanju jame sipka i plodna zemlja odlaže se na jednu stranu, a lošija, grudasta, na drugu stranu jame.
Pri sadnji cijepova u nepripremljeno tlo preporučuje se da jama bude veća, najmanje 50x50x50 – 60 cm.

Priprema cijepova za sadnju vinograda

Priprema cijepova obuhvaća pregled cijepova, prikračivanje rozgve, prikračivanje korijena i namakanje cijepova prije sadnje.
Za sadnju se koriste samo cijepovi prve klase. Mora imati najmanje tri dobro razvijena korijena, raspoređena po obodu osnove cijepa i jednu ili dvije dobro razvijene i dozrele rozgve s 5 – 6 razvijenih pupova. Neposredno uoči sadnje provjerava se cijepljeno mjesto. Cijep se na spojnom mjestu lagano savije preko palca jedne ruke. Ako spojno mjesto “zijeva”, ili ako se pokaže kakva pukotina, cijep nije za sadnju (slika 3).

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakOrezivanje živih ograda
Sljedeći članakU svijetlim stajama krave daju više mlijeka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.