Vlasnici koštičavih voćnih vrsta ovog proljeća i ljeta mogu najviše “strahovati” od jače pojave gljivičnih bolesti koje prezimljuju na nadzemnim organima. Npr. od uzročnika kovrčavosti i šupljikavosti lišća, te posebice paleži cvijeta i rodnih grančica (Monilinia laxa). Razvoju bolesti naročito pogoduje prohladno, kišno vrijeme s povišenom relativnom vlagom tijekom cvatnje. Tada broj osušenih mladica na stablu može biti velik. Patološki poremečaj se razlikuje od šteta mrazom, jer zbog niskih temperatura na voćkama stradaju svi cvjetovi.
Pojavni oblici bolesti
Poznato je da se na svim vrstama koštičavog voća javlja bolest “monilija“ u dva potpuno različita oblika: kao sušenje mladica s cvjetovima i kao trulež plodova. Kod jabučastih voćaka (jabuka, kruška, dunja, mušmula) ova bolest uglavnom napada plodove, čiji su uzročnici truleži gljivice Monilinia. Naprotiv, kod koštičavog voća ekonomski je štetnije i učestalije sušenje mladica uzrokovano vrstom Monilia laxa. Simptomi ili znakovi poremećaja postaju uočljivi u cvatnji ili odmah iza cvatnje. Mladica procvate, ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti, sušiti i propadati.
Trulež plodova koštičavog voća
Ako se nekoliko godina ponavlja jača pojava monilije, javlja se smolotok, a voćka slabi i osuši. To je česta pojava kod marelica, bresaka i višnje, a nešto rjeđe kod šljive i trešnje. Cvjetovi marelica mogu biti inficirani i prije samog početka cvatnje. Monilia laxa može napasti i cvatne organe jezgričavog voća (jabuke, kruške). No tada su uništeni samo cvjetovi, a ne dolazi do sušenja mladica. Trulež se jače pojavljuje na razvijenijim plodovima za vlažna vremena. Poglavito ako u zriobi nakon suhog razdoblja padnu jake kiše ili ukoliko su plodovi zaraženi uzročnicima crvljivosti, npr. kod breskve i šljive.
Na kožici se prvo pojavi smeđa pjega ispod koje meso također poprima tamniju boju. Pjega se širi, pa trulež može potpuno obuhvatiti cijele plodove. Na površini ploda se razvijaju sivi ili žućkasti “jastučići”, ponekad u koncentričnim krugovima, ali često i nepravilno raspoređeni. Ako se dva ploda dodiruju, trulež prelazi s jednog na drugi. Smeđa trulež uzrokovana
“monilijom” se osobito dobro širi na plodovima u skladištenju, transportu i prodaji, posebno ako su zgnječeni prilikom berbe.
Mjere suzbijanja – Palež cvijeta koštičavog voća
U nasadima ili pojedinačnim voćkama gdje su vlasnici proteklih godina primijetili opisane štete na mladicama ili plodovima preporučuje se provođenje pomotehničkih i kemijskih mjera njezina suzbijanja. Rezidbom je potrebno odstraniti sve osušene mladice još tijekom vegetacije, kada se napad monilije najlakše uoči. Odrezati treba do 20cm ispod suhog dijela u “zdravo” tkivo. Zato jer se uzročnik paleži toksinima širi i na mjesta gdje još nisu uočljivi znakovi propadanja. Odrezane zaražene mladice treba skupiti i spaliti.
U zimskoj je rezidbi potrebno odstraniti sve preostale mumificirane plodove sa stabla (naročito kod breskve i marelice). Protiv truleži plodova bitno je na vrijeme tijekom ljetnog razdoblja suzbijati štetne organizme koji omogućuju “širenje” smeđe truleži plodova (npr. uzročnici crvljivosti, tripsi, pepelnica). Za zaštitu plodova u našoj su zemlji registrirani pripravci na osnovi kaptana (npr. Captan WP 50) (0,25%, uz propisanu karencu 21 dan) i fenheksamida (Teldor 500 SC) (0,1-0,15%, uz propisanu karencu za breskvu, trešnju i šljivu 3 dana).
