Jesenske kiflice

30

25 dkg margarina
tijesto:
40 dkg pirea od pečene bundeve
75-80 dkg glatkoga brašna
1 kocka svježeg kvasca
2 žličice šećera
1 žlica meda
2 dcl mlijeka
1 jaje
nadjev:
marmelada od bundeve ili dinje
premaz:
1 jaje sezam

Bundevu očistite, ispecite i izmiksajte u pire. Kvasac pomiješajte s medom, šećerom i toplim mlijekom. Kad se kvasac digne, dodajte brašno, jaje i pire od bundeve. Zatim zamijesite tijesto i odmah razvaljajte na debljinu prsta. Po površini naribajte smrznuti margarin i čvrsto zarolajte. Podijelite na 4 jednaka dijela i oblikujte kugle. Ostavite na toplom oko 2 sata. Zatim svaku kuglu razvaljajte i izrežite na 8 dijelova. Premažite željenom marmeladom i oblikujte kroasane. Tako pripremljene kroasane stavite u posudu za pečenje obloženu papirom za pečenje i ostaviti na toplome oko 1 sat. Premažite kiflice razmućenim jajetom i posipajte sezamom. Pecite na 200 ºC oko 15 minuta.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakBadem loptice
Sljedeći članakCrno-bijela pita
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.