Suzbijanje bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike krizantema

    47

    Osim opće raširenog uzgoja velikocvatnih krizantema za rez na otvorenim gredicama koje se naknadno pokrivaju plastičnom folijom, sve se više širi proizvodnja u posudama, te su vrlo popularne lončanice tipa Multiflora. No, bez obzira na tip i način uzgoja, krizanteme napada veći broj različitih štetočinja bilja, a zabilježeni su slučajevi potpunog propadanja proizvodnje od uzročnika biljnih bolesti. Premda je na krizantemama poznato više od 40 različitih bolesti, u našim se uvjetima često pojavljuje desetak uglavnom gljivičnih uzročnika, koje u načelu redovito suzbijamo preventivnom primjenom fungicida.
    U Hrvatskoj imamo svega nekoliko fungicida registriranih i dopuštenih za suzbijanje bolesti krizantema (pr. folpet, kaptan, vinklozolin, bitertanol, sumpor, triadimefon), ali struka i proizvođači temeljem pokusa i vlastitih iskustva često koriste veći broj dovoljno selektivnih i učinkovitih pripravaka. Stoga se i naše preporuke temeljena višegodišnjim pokusima autora u Međimurju pri tretiranju velikocvatnih krizantema (May Shoesmith) i različitim Multiflorama.
    U načelu, bolesti krizantema dijelimo prema dijelovima biljke koje napadaju u dvije skupine: a) bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike; b) bolesti nadzemnih organa.
    Bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike krizantema
    Bez obzira radi li se o tradicionalnoj ili suvremenoj (kontejnerskoj) proizvodnji rasada, zbog cijene nabave kvalitetnih matičnih biljaka, a napose radi troškova izgradnje i grijanja zaštićenih proizvodnih prostora (klijališta, plastenici, staklenici), rizici pojave polifagnih gljivica stanovnika tla moraju biti svedeni na najmanju mjeru. U stadiju klijanja, nicanja i ukorjenjivanja prije sadnica najčešći su, ali i potencijalno najopasniji, gljivični uzročnici polijeganja mladih biljčica, truleži prizemnog dijela stabljike, nekroze (odumiranja) korijena i vrste koje naseljavaju provodno ili žilno staničje. Općenito vrijedi pravilo da je značenje (i štete) spomenutih bolesti veće što su uv jeti klijanja i nicanja nepovoljniji. Uzročnici te pojave su različite gljivice koje se mogu nalaziti u nedovoljno steriliziranu supstratu (Pythium, Sclerotinia, Rhizoctonia, Fusarium, Verticillium i dr.), ili se prenose prije sadnicama (Alternaria, Phoma, Botrytis, Fusarium, Rhizoctonia i dr.). Kako na njihovu štetnu pojavu utječe veći broj čimbenika, mogućnosti prognoze još nisu dovoljno razvijene, pa valja poznavati i primijeniti preventivne mjere suzbijanja. Premda se u temperaturnim zahtjevima neznatno razlikuju, nabrojenim je patogenim mikroorganizmima zajedničko da se najčešće pojavljuju u uvjetima previsoke zasićenosti supstrata vodom. Sklop biljaka ne smije bi ti previše gust jer je relativna vlaga veća, što također izrazito pogoduje širenju bolesti. Imperativ uspješne proizvodnje rasada je korištenje steriliziranog supstrata i deklariranog ishodišnoga biljnog materijala!

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakZagađeno zrnje dodatno čistiti
    Sljedeći članakU vrijeme zasušenja – nužna zaštita upale vimena
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.