Ana Karabatić među prvima je na ovim prostorima počela proizvoditi i oslikavati sapune od taloga maslinova ulja, lišća masline i biokovskoga ljekovitog bilja. Do sada je održala više od 1500 radionica, izradila čak 400.000 sapuna, a njezini su tečajevi najposjećeniji na području cijele regije.
Iznenađenja su uvijek moguća. Neugodna i ugodna, a jedno od potonjih doživjela je i Ana Karabatić, osnivačica Sapunerije Rvstika iz Gornjih Tučepa podno planinskog masiva Biokova, odakle puca pogled na Makarsku rivijeru i Zabiokovlje. Na predavanju o filtriranju maslinovih ulja, održanom u sklopu manifestacije Dani maslina i ulja Peljuzica 2026. u Sukošanu kod Zadra, predavača Stjepana Devića jedan je od nazočnih upitao: A što s talogom? Kako iskoristiti ‘murgu’ koja nakon filtriranja ostane na dnu posude?
Bakin sapun od taloga
Netko je u publici dobacio da su se od nje nekada radili sapuni, a predavač je odmah dodao: Evo, ovdje imamo stručnjakinju za sapune!
Ana nije očekivala ovakvu prozivku. Bila je, kaže, iznenađena, ali se brzo snašla: Od taloga, murge, svakako se može napraviti sapun i ja takve sapune radim već dugo. Radi se o kuhanju u kotlu, onako kako su to radile naše bake, metodom potpunog prokuhavanja. Idealan je za pranje rublja, najbolji za mrlje i druge primjene u kućanstvu, ispričala je Ana Karabatić, koja je potom na Peljuzici održala radionicu izrade prirodnih sapuna na bazi maslinova ulja.
Priča o Ani i njezinim proizvodima od maslinova ulja i lišća iznimno je zanimljiva i poticajna.
Od romantične šetnje do prirodne kozmetike
U podnožju surovog Biokova, tamo gdje orkanska bura i žarko sunce klešu gole stijene iznad staroga ilirskog mjesta Tučepi, zrak miriše na morsku sol, domaći med i svježe prešano maslinovo ulje. Gornji Tučepi, koji u svom imenu kriju značenje „mjesto pored izvora“, dom su obitelji u kojoj se tradicija ne samo čuva nego se od nje živi i stvara umjetnost. To je dom Ane i njezina supruga Dragana Delića, inače inženjera informatike. Nakon što su napustili Split i poslove u struci, ovaj je tandem u Gornjim Tučepima stvorio prepoznatljiv brend prirodne kozmetike. Kako? Lijepo, iako je sve počelo, kako to obično biva u Dalmaciji, s malo humora i nesporazuma na prvom spoju.
Kad sam upoznala muža, na prvom me sastanku upitao: „Kakva si za u masline?’“, prisjeća se Ana uz smijeh. Podrazumijevala sam da je to neki romantičan poziv u šetnju, pa sam rekla: „Odlična!“ Zapravo me pozvao u berbu maslina. I tako sam uplovila u to more maslina. Fizički težak posao, ali za dušu najbolji na svijetu.“
Ana, rođena Splićanka i akademska grafička dizajnerica, na prvi se pogled zaljubila u Gornje Tučepe. Fascinirao ju je taj vječni teatar u lokalnoj kavani gdje se znaju svačije mane i vrline – isti onaj ambijent u kojem je njezin sugrađanin Miljenko Smoje dobio ideju za kultnu seriju Naše malo misto.
Dok se većina mještana bavila isključivo turizmom, Ana i Dragan nisu imali apartmane. Stojeći na tučepskoj plaži, Ana je tražila ideju od koje bi mogli živjeti u tom komadiću raja. Godine 2012. donijela je odluku: uselit će se u staru, skromnu kamenu kućicu s konobom u podnožju Biokova, bez modernog kupatila, s peći na drva umjesto televizora, te početi proizvoditi – sapune.
Neke su nevjeste upale u apartmane, a ja u masline i suhozide, kaže Ana. Ni dan-danas ne znam jesam li se više zaljubila u mjesto ili u momka. Znam samo da sam tu upoznala samo srce Dalmacije i da je moje srce oduvijek ovdje pripadalo.
Kako je zamijenila industrijske deterdžente
Motivacija za izradu prvog sapuna bila je isključivo majčinska briga. Kad je prije dvadeset godina rodila kćeri blizanke, Ana je na policama trgovina tražila najbolje proizvode za njihovu kožu. Ono što je otkrila na deklaracijama šampona i kupki duboko ju je šokiralo: svi su sadržavali SLS (natrijev laurilsulfat).
To je sredstvo koje su radnici moga oca koristili u tvrtki za skidanje deterdženta, i to uz obvezno nošenje maski jer je izrazito iritativno. Nije dolazilo u obzir da to stavljam na svoju djecu. Domaći sapuni činili su se kao idealno rješenje, a kako je suprug imao vrhunsko ulje, sve je izgledalo lakše, objašnjava Ana.
Ono što je počelo kao hobi za kućne potrebe, ubrzo je preraslo u strast. Ana je odlučila iskoristiti svoje dizajnersko znanje. Počela je oslikavati sapune, stvarati nikad viđene šare i oblike. Veliki vjetar u leđa bila joj je Beograđanka Suzana iz Strasbourga, jedna od pet vodećih svjetskih izumiteljica sapunskih tehnika oslikavanja, koja je Anu naučila tajnama zanata.
Ubrzo su Anini sapuni postali hit. Unutar samo godinu dana od prvog štanda u Tučepima, njezini su proizvodi krasili police više od dvadeset suvenirnica diljem jadranske obale. Do danas je iz njezine kreativne radionice izašlo nevjerojatnih 400.000 unikatnih sapuna.
Od tučepskog inoxa do svjetskog izvoznog hita
Ova priča ne bi bila potpuna bez njezina supruga Dragana, zanesenog planinara i vrhunskog maslinara čija su ulja višestruko nagrađivana zlatnim medaljama na prestižnoj manifestaciji Noćnjak. Draganov trud u masliniku osigurava najbolju moguću, ekstra djevičansku bazu za kozmetiku, no Anina inovativnost tu nije stala.
Iskoristivši iskustvo iz bivše obiteljske tvrtke koja je radila s metalom, Ana je sama osmislila alate, kalupe i rezače kojih tada nije bilo na tržištu. Rezultat? Osmislila je profesionalni rezač za sapune od inoxa koji je danas jedan od najprodavanijih na svijetu, a njezina ga obitelj izvozi čak i na zahtjevno kinesko tržište.
List masline jači je od vitamina C
Danas obitelj Karabatić-Delić u prehrani potroši impresivnih 80 litara maslinova ulja godišnje, prateći tradicionalni dalmatinski jelovnik baziran na blitvi i raštici. No, prava blagodat za Aninu kozmetiku skrivala se u nečemu što maslinari obično odbacuju: maslinovu listu.
Zapisano je u Bibliji: ‘Nek ti plod bude hrana, a list bude lijek.’ Kad sam otkrila koliko je potentan aktivni sastojak u kozmetici, doslovno sam poludjela za lišćem. Da moram izabrati samo jedan sastojak u kozmetici, to bi bio maslinov list. Toliko je bogat antioksidansima da je jači od vitamina C, zelenog čaja i maslinova ulja zajedno. On vlaži kožu, ublažava iritacije i djeluje kao moćan anti-ageing, entuzijastično objašnjava Ana.
Njezin serum i kreme s maslinovim listom danas primaju najveće pohvale kupaca, dokazujući da se u otpadu iz maslinika krije čisti kozmetički luksuz.
Povratak zaboravljenom zanatu i ekološka revolucija
Upravo ona priča s početka iz Sukošana, o kuhanju sapuna od murge i starih ulja, Anina je velika strast. Kako žive u maslinarskom kraju, lokalni maslinari koji znaju čime se bavi počeli su joj donositi svoja stara, oksidirana ulja koja više nisu za jelo. Budući da se od njih ne mogu raditi fini sapuni hladnim postupkom, Ana je odlučila oživjeti zaboravljeni starinski zanat.
Nije bilo lako. Pročitala sam hrpu starih knjiga, napravila bezbroj pogrešaka dok nisam svladala metodu potpunog prokuhavanja. Poneka baka se još sjeća tog procesa, ali one te nauče samo onome što su same radile, bez teorije i finih detalja koje ovaj zanat krije, kaže Ana.
Ovaj starinski sapun pokazao se kao apsolutni spas za iznajmljivače obiteljskog smještaja. Žene koje mukotrpno peru plahte iz apartmana uništene tvrdokornim kremama za sunčanje, oduševile su se ovim proizvodom jer s lakoćom skida najteže mrlje.
Do sada je Ana ovom Zero Waste zanatu na svojim radionicama naučila više od 500 žena s područja regije, a njezine tečajeve hladnog postupka izrade prošlo je više od 1500 polaznika. Osim u Splitu, Dubrovniku, Šibeniku, Zadru i Zagrebu, tečajeve i radionice redovito održava i ispred svoje kamene konobe u Gornjim Tučepima, gdje ovaj proces prezentira i turistima. To je savršen ekološki krug: talog i stara ulja ne završavaju u prirodi, ne koriste se agresivni deterdženti, a sapun se u okolišu razgrađuje brzo i bez štete za vodene organizme.
Zatvoreni krug obitelji Delić
Priča iz Gornjih Tučepa, gdje se planinski masiv Biokovo spušta prema Makarskom primorju, svjedoči o tome kako se u dalmatinskom kršu može stvoriti održiv i uspješan život. Ana i Dragan uspjeli su iskoristiti apsolutno sve što im plemenita maslina pruža: vrhunsko svježe ulje za njegu, oksidirano ulje i murgu (talog) za starinske sapune, list za vrhunske kreme, pa čak i drvo za ogrijev.
U kombinaciji s domaćim medom, voskom i samoniklim biokovskim biljem poput smilja, lavande i ružmarina, ovi moderni čuvari tradicije dokazuju da se najveće blago često nalazi točno ispred našeg praga – u suhozidu, obasjano dalmatinskim suncem.
Sapuni, rezač i tečajevi
Ono što mi je uvijek ‘paralo srce’ jest kad vidim koliko deterdženata i plastičnih boca bacamo u prirodu, bez obzira na to živimo li na selu ili u gradu. Prvo sam napravila sapun za pranje tijela jer nisam htjela svoje bebe prati proizvodima koji sadrže SLS. Taj sam zanat dovela do razine koju smatram svojom dužnošću kada se nečemu posvetiš. Napravila sam više od 400.000 sapuna. Osmislila sam i odličan rezač koji sapunari diljem svijeta danas koriste. Održavam tečajeve izrade sapuna hladnim postupkom, na kojima ljude naučim svemu što trebaju i žele znati kako bi radili kvalitetnije i izbjegli brojne greške. Mislim da je moj tečaj najposjećeniji takve vrste na ovim prostorima. Naučila sam i kako od otpadnih ulja i loših sapuna napraviti novi sapun – onako kako su to radile naše bake, onaj za pranje rublja. To sam znanje besplatno podijelila s više od 500 žena diljem regije, kaže Ana.
Preslagivanje suhozida
Život u prirodi svakako ima svojih prednosti: mir, suživot s prirodom, manje gužve i ludila, zdravija hrana, čišći zrak, normalniji odnosi, više smisla i svakako zdravija glava. Selo je ono što je prije možda pedesetak godina bio normalan način života, a danas je egzotika. Stari zanati su zaboravljeni i ljudi moraju učiti sve ispočetka. Ja sam neki dan bila na radionici izrade suhozida – to je vrlo korisno znanje za moje imanje. Sad ću kamen po kamen, i tako bih trebala nekih kilometar, ha-ha-ha. Dalmacija ne bi imala obradive površine da se taj kamen nije slagao, a ako ga ne presložimo jer se već odavno urušava, naše male terasice svake će godine biti u sve gorem stanju, upozorava Ana.
Naslovna foto: Simona Svalina
