Izložba vina kontinentalne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini jedinstvena je manifestacija s bogatom tradicijom (više od pola stoljeća) i velikim interesom izlagača.  U sklopu izložbe koja se posljednih godina održava početkom lipnja, dodjeljuju se nagrade za najbolje ocijenjena vina, a svake se godine prijavi značajan broj izlagača. Uz natjecateljski dio, Izložba vina kontinentalne Hrvatske nudi i druge sadržaje: degustacije i promocije vina, izložbeni prostor, stručne radionice i susrete, zabavni program i koncerte.

Za 52. po redu Izložbu vina kontinentalne Hrvatske pristiglo je ukupno 255 uzoraka; vina je ocjenjivala komisija sastavljena od 15 enologa i poznavaoca vina na čijem je čelu predsjednica prof. dr. sc.  Ana Jeromel. Šampion izložbe Graševina ledeno vino, berbe 2015., kutjevačke vinarije Perak.

Osim velike zlatne medalje i šampionske titule za  graševinu, ledeno vino 2015, vinarija Perak se okitila s još nekoliko medalja na istoj izložbi. Dobila je veliku zlatnu medalju za Graševinu Mitrovac iz 2018., najbolje ocijenjeno bijelo suho mirno vino Izložbe, kao i zlatnu medalju za Graševina ledeno vino, 2018. te srebrnu za muškat žuti iz 2019.

U samom srcu Slavonije, duž ponajboljih položaja kutjevačkoj vinogorja, obitelj Perak ima 12 hektara svojih vinograda. U širokoj lepezi sorti najzastupljenija je graševina koja daje vina od suhih kvalitetnih preko vrhunskih do predikatnih, ali i fine pjenušce. Potvrda kvalitete su brojne medalje i šampionska priznanja s natjecanja u zemlji i inozemstvu. Vina Perak su izrazito sortna, čista i elegantna. Autor ovih vina je enolog Ivica Perak, ali u radu sudjeluje cijela obitelj – sin Ivan, kći Maja i supruga Željka.

Vina Perak

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOdržan okrugli stol: “Kako vidimo hrvatsku poljoprivredu do 2030. godine?”
Sljedeći članakNa Izložbi vina u Vrbovcu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.