Zasijane površine u prošlogodišnjoj jesenskoj sjetvi povećane su za 0,8 posto u odnosu na godinu ranije. Površine pod žitaricama povećane za 5,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama u 2022. najviše su zastupljeni ozima pšenica, sa 67,7 posto, i ozimi ječam, s 25,4 posto. Pšenicom je lani zasijano 168 tisuća hektara ili pet posto više, a ječam je zasijan na 63 tisuće hektara. To je 12,5 posto više nego godinu ranije.

Podaci DZS-a pokazuju da su prošle godine smanjene površine pod uljanom repicom – zasijano je 14 tisuća hektara, što je 41,7 posto ili deset tisuća hektara manje nego u 2021. godini. U ukupno zasijanoj površini u jesenskoj sjetvi 2022. uljana repica sudjeluje s 5,3 posto.

Prethodni članakKTC otvara novi vrtni centar i poljoljekarnu u Đurđevcu
Sljedeći članakStrategija biogospodarstva do 2035.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.