Većina Odbora Europskog parlamenta raspravljala je ovog tjedna o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) jer je završen osmi krug pregovora između EU i SAD-a, a zastupnici koji bi u konačnici trebali potvrditi sporazum niti sami nemaju dovoljno informacija do kuda su pregovori stigli. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir uključila se je u raspravu u okviru Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj kojem je članica. Rekla je da je logično da EU sklapa trgovinske sporazume s drugim državama i da je interes EU osigurati bolju šansu za naše proizvođače, no da ipak poziva na oprez jer joj se čini da se kod ovog sporazuma „nalazimo na skliskom terenu“.
Iako bi EU mogla povećati izvoz svojih proizvoda na američko tržište kao što su mlijeko i mliječni proizvodi te crveno meso, šećer, vino, maslinovo ulje, europski poljoprivrednici se boje da će američka GMO hrana slobodno i nekontrolirano ulaziti u Europu.
„Naime američki poljoprivrednici dobivaju novčanu potporu Vlade u proizvodnji GMO hrane, stoga je takva hrana jeftinija i bit će cijenom izravna konkurencija europskim prehrambenim proizvodima. Dodatni problem je izuzetno liberalno američko zakonodavstvo koje tolerira prisutnost GMO-a u hrani bez označavanja pa to ujedno predstavlja opasnost za potrošače“, rekla je Marijana Petir koja je poznata po tome da se zalaže za tradicionalan način proizvodnje hrane te se protivi korištenju genetičkog inženjeringa.
Također hormonski tretirana govedina je vrlo važan proizvod u SAD-u i udruženjima poljoprivrednika i američkim vlastima nije jasno zašto je zabranjeno izvoziti tako tretiranu govedinu i svinjetinu. Europa brani hormonski tretiranu hranu još od 1980-tih, no nedavno su EU i SAD vodili spor vezano uz hormonski tretiran uzgoj govedine, dok SAD i danas tvrdi da Europa nije imala čvrste dokaze o negativnim posljedicama na potrošače te da europski prehrambeni propisi nisu temeljeni na znanstvenim činjenicama.
Europski stručnjaci u Studiji održivosti Transatlantskog partnerstva za trgovinu i ulaganja između EU i SAD-a, kojom bi EU povećala izvoz prehrambenih proizvoda detektirali su i određene opasnosti koje sporazum nosi sa sobom. Jedan od dodataka prehrani kojeg u svojoj proizvodnji koristi SAD je Ractopamin, stari lijek kojim se liječila astma, a koji se koristi kako bi se povećala težina mesa. Isto tako sredstva i kiseline koje se koriste za dezinfekciju leševa te uklanjanje zaraznih bolesti poput salmonele i E. coli korišteni su u SAD-u za pranje mesa prije pakiranja kako bi zadovoljili vladine mjere sigurnosti hrane. Naravno takve kemikalije se ne koriste u EU već se meso čisti običnom vodom.
„Kada bi se prihvatila takva suradnja za uvoz spomenutog mesa, europski proizvođači suočeni sa vrlo strogim propisima proizvodnje hrane bili bi u vrlo nepovoljnom položaju. Ovdje ponovo ističem opasnost za potrošače ukoliko takvi proizvodi ne budu označeni kao i ako ne budu navedeni svi aditivi s kojima su tretirani stoga pozivam na oprez, strogu kontrolu i označavanje sljedivosti na poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima kako bi zaštitili naše poljoprivredne proizvođače i potrošače“, rekla je Petir.
