Hit hrana te hit proizvodi nastaju kao posljedica domišljatosti i motiviranosti poljoprivrednika koji žele postići više nego ostvariti samo primarnu proizvodnju na svom OPG-u. Može se reći da su ti proizvodi posljedica nezadovoljstva što uloženi trud i rad nije rezultirao očekivanom dobiti. Stoga mnogi nezadovoljni – mladi i novi poljoprivrednici, dolaze do raznoraznih ideja koje završavaju pretvaranjem kvalitetne sirovine u visokovrijedni finalni proizvod. Tako preradom i finalizacijom nastaju proizvodi visoke dodane vrijednosti – hit hrana i hit proizvodi.
Ograničenost u fizičkom kretanju zadnje dvije godine zamijenilo je on-line pretraživanje svega i svačega te mnoge poslovne iskorake pa tako i one vezane za poljoprivredu. Uz sve opasnosti koje nosi za naše prilike novi zaokret, primjere dobrih održivih projekata koji se vežu uz poljoprivredu i ruralni prostor treba pozdraviti i što više o njima javno govoriti.
Ali po običaju, tu su i drugi, vječni sumnjivci. Oni tvrde da to i nije ništa novo, da je novih ideja i projekata uvijek bilo ili da ih je premalo te da i dalje mnogi bježe od nesigurnosti poljoprivrede. U konačnici, unatoč svemu, hrvatska poljoprivreda i dalje klizi do najnižih granica kao da takva granica ili dno uopće postoji.
Poljoprivreda na prekretnici
Točno je da se poljoprivreda ili barem njen dio nalazi na prekretnici, kako proizvodnoj tako i tehničko-tehnološkoj. Pa se tako sve češće spominje „digitalizacija poljoprivrede“ bez obzira što je svatko promatra i shvaća na svoj način. Za jedne je to nešto neprimjenjivo u našim okvirima. Za druge neminovnost kao i kad su traktori zamijenili volove i konje. Tu je i „kružna ekonomija“. Ona malo starije zbunjuje jer po njima „nekada davno ništa nije bio suvišak, sve se ponovo koristilo”. Onečišćenje tla i vode smatralo se smrtnim grijehom. A kod ruralnog prostora svatko tko do sebe drži spominje „pametna sela“ kao da su onomad asfaltni put, elektrifikacija, domovi kulture i sl. bili put stvaranja „glupih sela“.
Ali vratimo se poljoprivrednom poduzetništvu, novim idejama, specifičnostima hrvatske poljoprivrede. Ona u cjenovnoj konkurenciji gubi utakmicu, barem najveći broj poljoprivrednih proizvođača. Sela nestaju i ostaju samo toponimi. Pokušajmo načas sve što miriše na loše ipak iskoristiti za novi iskorak gdje se neće mjeriti samo vrijednošću nego i količinom i vrijednošću. Jer, i pučkoškolci znaju, da se i smanjenjem proizvedene količine može postići veća vrijednost. Cijene na tržištu sve više rezultat špekulacija, a manje tržnih zakonitosti te da kilogram zrna kukuruza puno više vrijedi ako ponudimo brašno ili još bolje kukuruzni kruh.
Potreba za udruživanjem
Za početak krenimo od glavnih obilježja hrvatske poljoprivrede i ruralnog prostora koji nude, ali i ograničavaju pa možda iznjedrimo prihvatljive ideje za naše nove poduzetnike. Najčešće što spominjemo su veličina gospodarstava i glavna obilježja radne snage.
Hrvatska poljoprivreda je još uvijek proizvodno usitnjena s izuzecima pojedinih proizvođača. Oni mogu sami nastupati na tržištu, a ovi drugi potražiti neki oblik poslovnog povezivanja, najbolje kroz zadruge, inače im prijeti opasnost nestajanja. U Hrvatskoj su prosječno mala gospodarstva, usitnjenih parcela i tržno male proizvodnje. To možemo potkrijepiti podacima voćarstva, a slično je kod svih skupina ili pojedinih proizvodnji. U 2021. godini pod voćem je 38.272 ha u vlasništvu 51.770 gospodarstava uz prosječnu površinu od 0,7 ha. Ako za granicu uzmemo 5 ha nasada, gospodarstava je bilo 39.032 ili 75 %. Ili možda kod naše najčešće spominjane jabuke – do 5 ha pod jabukama je bilo 70 % proizvođača. Takva struktura ukazuje na potrebu udruživanja proizvođača ili uvođenja prerade kao nove djelatnosti.
Radna snaga nije problem s kojim se susreće samo poljoprivreda Hrvatske nego sve zemlje EU. S prelijevanjem radne snage iz perifernih u središnje države. U Hrvatskoj je čak 80 % obiteljskih gospodarstava s do 1 članom. Samo 6 % ih je s tri i više člana. Kao veliki problem se spominje i „nositelj gospodarstva“ u dijelu prijenosa vlasništva na nasljednike i s obzirom na njihovu dob i razinu obrazovanja. Jer, „kako će se stariji i niže obrazovani prilagoditi izazovima koji su tu i koji dolaze“? To se najčešće spominje kod obiteljskih gospodarstava.
U 2020. godini kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nositelja u dobi ispod 41 godinu je bilo 11,8 % te onih ispod 50 godina 25,5 %. Znači, nositelja obiteljskih gospodarstava iznad 50 godina je skoro 75 %. A po formalnom obrazovanju skoro 60 % nositelja obiteljskih gospodarstava je ispod srednjoškolskog.
Feminizacija poljoprivrede se nije dogodila
Ne zaboravimo, iako se dugo spominje feminizacija poljoprivrede, u hrvatskoj stvarnosti to se nije dogodilo i kod vlasništva. 70 % obiteljskih gospodarstava vlasnici su muškarci.
Postavlja se pitanje: imamo li ičeg pozitivnog, dobrog što bi bio poticaj za ulazak u poljoprivredu novih ili za ostanak onih koji su u poljoprivredi već od prije?
Prilike su tu!
Proizvodnja i prerada nisu sebi svrha bez kupaca. Ulazak Hrvatske u EU, s obzirom na njenu proizvodno-ekonomsku jakost, golema je prilika za grickanje potrošačkih dohodaka. Vjerojatno ne u nižem i srednjem dohodovnom razredu nego onom višem. A takvih kupaca u Uniji je dovoljno. Istina, puno je i aspiranata na njihov dohodak. Druga je vječna „glad“ za sredstvima i to onim sa što nižom kamatom ili još bolje bespovratnim. Do ulaska Hrvatske u EU glavnina financijskih sredstava za investicije bile su nepovoljne.
Ulazak Hrvatske u EU otvorio je velike mogućnosti iz pojedinih izvora. Tako je u 2020. g. poljoprivredi u obliku potpora ukupno isplaćeno više od 900 milijuna eura. Puno bi se moglo govoriti o nedostacima kod izravnih plaćanja, kao i je li za podmjeru „Potpora mladim poljoprivrednicima“ mali iznos od 7,5 milijuna eura potpora. Tu su i drugi EU i nacionalni izvori, znači prilike su tu! Možda za početak otići na stranicu https://ruralnirazvoj.hr/ i vidjeti što se može očekivati u 2022. i 2023. godini. Ipak, nameće se mnoštvo nepoznanica kao što su: tko su nositelji novih ideja, novih projekata; od kuda oni dolaze; koji su to potencijalni projekti; kako da krenu u nešto novo i sl.
U pravilu, iskorak treba tražiti kod mlađih, s višom razinom poljoprivrednog i nepoljoprivrednog obrazovanja, ali za novo nikada nije kasno. Jedan dio mlađih se može generirati iz postojećeg kontingenta poljoprivrednika, a drugi izvan njega. Dio koji dolazi s poljoprivrednih gospodarstava je u prednosti jer već ima dio praktičnih znanja. Međutim, ograničen vlasništvom nad proizvodnim resursima i sputan kod novih odluka.
Pokušaj s operacijom 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima iz PRR-a tj. dodjelom potpore mladim poljoprivrednicima koji postaju nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva za početak poslovanja, pokazao je da je vlasništvo još uvijek veliki problem s kojim se susrećemo (iako se radilo o fiksnoj potpori od 50.000 eura).
Drugi dio potencijalnih poduzetnika koji dolazi izvan poljoprivrede, a takvih je sve više, u prednosti je. On nije opterećen tradicijom, dolazi s već razrađenom idejom, ali je sputan cijenom zemlje, objekata i strojeva.
Poduzetništvo u poljoprivredi
Vrlo često se kod nas sve pojednostavljuje pa i poduzetništvo u poljoprivredno-prehrambenom sektoru te prvo treba objasniti nekoliko stvari. Kod odluke o početku, razlikujemo što i gdje želimo iskorak: u poljoprivrednoj proizvodnji i/ili u preradi. Nije to samo pojmovno razlikovanje nego i suštinsko.
Da bi napravili iskorak kod poljoprivredne proizvodnje moramo posjedovati poljoprivredno gospodarstvo s potrebnim kapitalnim dobrima. Ako ne posjedujemo onda investirati u kupnju ili najam. Ako posjedujemo, onda smo već unutra i treba nam dobra ideja. Ako ne posjedujemo, onda nam nedostaje početni kapital za kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, osnovnih strojeva i opreme, gospodarskih objekata.
Ako želimo pokrenuti projekt prerade, onda je nešto „lakše“. Inputi mogu biti iz vlastite proizvodnje, ali i od drugih poljoprivrednika te treba dogovoriti količine, cijenu na duže razdoblje, ali i svu pozornost usmjeriti prema preradi i prodaji. Također, u projekt možemo ući sami ili pronaći slično misleće te zajednički pokrenuti našu ideju. Za to nam može poslužiti zadružno organiziranje.
U zadnje doba većina projekata je u području prerade. Već značajan broj prepoznatljivih ne samo na lokalnom tržištu proizvođača vina, maslinovog ulja, bučinog ulja, sira, pršuta i kulena. Maslinovo ulje iz Hrvatske već duži niz godina polučuje najsjajnija odličja na renomiranim svjetskim natjecanjima. Prvi iskorak su učinili maslinari Istre, ali je to potaklo i druge da kombinirajući tradiciju i nove tehnologije proizvedu maslinovo ulje vrhunske kakvoće.
Istra je sedmu godinu zaredom najbolja svjetska regija za ekstra djevičansko maslinovo ulje. Nedavno su obznanjeni rezultati jedinog svjetskog vodiča za ekstra djevičanska maslinova ulja Flos Olei 2022. Tamo je čak 66 maslinara iz Istre proizvelo kvalitetno ekstra djevičansko maslinovo koje zaslužuje uvrštenje u novo, trinaesto izdanje Flos Oleia.
Hrvatska bučina ulja su također poznata u svijetu. Varaždinsko bučino ulje, prvo takvo zaštićeno ulje u Hrvatskoj, ponovno je potvrdilo svoju svjetsku vrijednost i kvalitetu. Na prestižnom, 60. po redu svjetskom natjecanju u kvaliteti prehrambenih proizvoda Monde Selection u Bruxellesu, Varaždinsko bučino ulje osvojilo je čak tri zlatne medalje za kvalitetu. Hvalimo se rado i vrhunskim vinima. Objavljeni su dugo očekivani rezultati 18. izdanja Decanter World Wine Awards 2021. gdje se prijavilo 18.094 vina iz 56 zemalja. Hrvatski vinari osvojili su 3 platinaste nagrade, 8 zlata, 80 srebra te 163 bronce.
Ne zaboravimo da su princ Harry i Meghan Markle svoje vjenčanje slavili i uz hrvatska vina, ali i nisu prvi s engleskog dvora koji rado slave uz hrvatska vina. U 2020. godini u Wisconsinu, SAD, na World Championship Cheese Contest, odličjima su nas razveselili Dinarski sir iz vinskog dropa, Žigljen iz maslinove komine, Likotin, Kordunski sir te sir Kolan iz vinskog dropa. A na svjetskom ocjenjivanju sireva World cheese awards proslavili su se ovčji sir, kravlji te miješani sir Špin.
Hrvatske pršute rado imaju ne samo domaći pršutoljupci već i strani te je zlatnim odličjem na međunarodnom ocjenjivanju pršuta i kobasica u Frankfurtu, a koje je provela vodeća njemačka tvrtka za ocjenjivanje prehrambenih proizvoda DLG odlikovan jedan hrvatski pršut. Naš kulen/kulin je cijenjena delicija u Engleskoj, a slavonske i druge kobasice se traže sve više zahvaljujući i turistima koji često, nakon kušanja, kupe i počaste svoje prijatelje u zemljama iz kojih dolaze.
Ako nekome treba ideja što, može mu pomoći i popis 31 poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda čiji naziv je registriran kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije. To su: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje/Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut/Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen/Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska panceta i Dalmatinska pečenica.
Ali tu su proizvodi s prijelaznom nacionalnom zaštitom kojima predstoji registracija na razini EU: Lički škripavac, Meso crne slavonske svinje, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Goranski medun, Novigradska dagnja, Slavonska kobasica, Zagorski štrukli, Istarski med, Varaždinsko bućino ulje, Vrbovečka pera, Meso istarskog goveda, Komiški rogač, Dalmatinska janjetina, Samoborska češnjovka, Ludbreški hren.
Proizvodi su u postupku zaštite naziva na nacionalnoj razini: Krčki sir, Lumblija, Istarski ovčji sir, Meso turopoljske svinje, Dalmatinski med. Osim proizvoda, mogući projekti su i u području usluga, od onih marketinških do prodajnih, pa čak da „netko za vas proizvodi ono što želite“ i „dostavlja vam na kućni prag kada želite“.
Moglo bi se još navesti dosta primjera, ali možda je najbolje čuti one koji su napravili iskorak i koje često navodimo kao predvodnike novoga. Svaka njihova priča bi imala različiti početak, ali i iskustva koja su je pratila od početka pa do određenog trenutka. Svaka priča koja traje je u naravi simpatična, zgodna, poučna, ali i izazovna – priča koja može poslužiti drugima kao putokaz njihovog uspjeha.
Zajedničko je svim pričama da su se razvijale kroz nekoliko etapa pri čemu je prva i najvažnija bila kvalitetna ideja, druga osmišljavanje proizvoda, zatim dobro istraženo tržište te zatvaranje financijske konstrukcije s pronalaskom sigurnih izvora financiranja. U tom slučaju ne postoji sigurno jamstvo uspjeha, ali se barem rizik svodi na minimum.
Pročitajte još:
OCAT OD KUPINE I LAVANDE – HIT PROIZVOD OPG-A PICEK!
OPG VLASTA BOKULIĆ – PONOSNI NA BROJNE NAGRADE!
OPG JAKOPOVIĆ – EKOLOŠKA KOZMETIKA SA SJEVERA HRVATSKE
AJVARGANJ OPG-A SOKIĆ – ČUDO OD PAPRIKE I VRGANJA
ČRNI ČESN OPG-A MILI MALI – ZAČIN, MEDIKAMENT I SUVENIR
SIRANA RUNOLIST – S PRAVOM PONOSNI NA IZVRSNE SIREVE!
