Brusnica je specifična voćna vrsta, a postoji američka i europska brusnica. To su niske vazdazelene voćne vrste s korijenom koji se plitko prostire od oko 10 cm u tlo.

Za razliku od većine ostalih voćnih vrsta njima korijen može podnijeti dulje vrijeme pod vodom. Navedena se činjenica koristi u proizvodnji (za berbu).

Specifičnost korijenovog sustava je odsustvo korijenovih dlačica. Usvajanje vode i hranjivih tvari odvija se pomoću simbiotskih mikoriznih gljiva, slično kao kod borovnice. Brusnice se obično sade u močvarnim područjima, koje obično sadrže treset, s kiselom reakcijom tla (pH 4 – 5). Područje namijenjeno za sadnju se raskrči te se potom pomoću drenaže eliminira višak vode. Nakon toga se poravna teren te ukloni gornja površina tla do dubine od 15 cm, kako bi se uklonilo korijenje i ostali ostaci prethodne vegetacije. Brusnica najviše preferira kad se tlo održava vlažnim, ali da ne pliva u vodi.

Može preživjeti u sjevernim područjima uslijed toga što su obično prekrivene vodom ili snijegom tijekom zime. Za američku brusnicu razdoblje zimskog mirovanja traje oko 2500 sati. Međutim, pod povoljnih svjetlosnim uvjetima 80 % generativnih pupova se već može razviti nakon 60 sati izlaganja inaktivnim temperaturama (ispod 7 °C). Vegetacijsko razdoblje američke brusnice počinje krajem ožujka i početkom travnja. Cvjetni pupovi se nalaze lateralno na jednogodišnjim izbojcima.

Rezidba se sastoji od toga da se obično višak puzećih izbojaka uklanja, što ostavlja uspravno rastuće izbojke da nose plod. Ako su uspravni izbojci previše dugački i tanki, onda se mogu kratko pokositi kako bi se omogućio njihov ponovni rast. Brusnica je samooplodna zbog čega mogu biti prisutni i monosortni nasadi. Međutim, u praksi je potvrđeno da se krupniji plodovi i veći prirodi ostvaruju pri unakrsnoj oplodnji s drugim sortama. Broj biljaka po hektaru u ovisnosti o raznim razmacima sadnje može varirati od 47840 do 430550.

S obzirom da postoje dva razdoblja cvatnje kod europske brusnice, tako postoje i dva razdoblja dozrijevanja plodova:

– plodovi prvog termina cvatnje dozrijevaju obično krajem srpnja i početkom kolovoza (istovremeno s terminom druge cvatnje),

-plodovi drugog termina cvatnje dozrijevaju obično krajem rujna i početkom listopada.

Specifična masa ploda brusnice je mala zbog međustaničnih vakuola ispunjenih zrakom što omogućava da plod pri „vodenoj berbi” ispliva na površinu. Na sortnoj listi RH za 2021. godinu su navedene sljedeće sorte brusnica: ´Howes´, ´Mc Farlin´ i ´Pilgrim´.

 class=
Berba brusnica u Kanadi

Ostalo bobičasto voće:

Uzgoj i sadnja malina

Razlike uzgoja kupina u odnosu na malinu

Uzgoj borovnica sve popularniji

Uzgoj ribiza – voćne vrste za niske temperature

Uzgoj jagoda

Uzgoj aronija

Goji – izuzetno dobra za zdravlje

Prethodni članakUzgoj ribiza – voćne vrste za niske temperature
Sljedeći članakUzgoj jagoda
Marko Vuković, mag.ing.agr.
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.