1 šalica od 250 ml
Tijesto:
2 šalice brašna
12 žlica maslaca width=
sol
 – 125 ml hladne vode
Nadjev:
200 g šampinjona
1 glavica luka
400 g mljevenog mesa
4 češnja češnjaka
350 g sira
sol
papar
vegeta

U brašno dodajte hladni maslac, malo soli i vodu. Zamijesite tijesto, zamotajte u prozirnu foliju i ostavite u hladnjaku. Za nadjev prvo u tavi pržite sitno sjeckani luk i gljive dok sva voda ne ispari iz gljiva. Dodajte mljeveno meso, pržite dok ne bude gotovo, a na kraju dodajte sitno sjeckani češnjak i nastavite pržiti 2 min. Ocijedite višak masnoće, a zatim dodajte malo topljivog sira, sol, papar, vegetu i začine po želji i sve izmješajte. Razvucite tijesto u krug, stavite u posudu za pečenje, a po sredini tijesta stavite nadjev i razmažite do rubova tijesta, a višak preklopite da rubovi budu deblji. Tako pripremljeno tijesto stavite u zagrijanu pećnicu na 200 ºC oko 35 min, a posljednjih 5 min pečenja dodajte sir i vratite u pećnicu da se istopi.

Prethodni članakZapečeno i fino
Sljedeći članakMarsovci
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.