Rubrike

Svim suvremenim uzgojnim oblicima zajedničko je da trs ima stablo određene visine. Visina stabla ovisi o mnoštvu čimbenika od kojih se najvažnijim smatraju okolišni uvjeti ili primjena specifične ampelotehnike u vinogradu. Visinom stabla određujemo na kojoj će visini biti ostatak trsa, primjerice, rodni dijelovi i u konačnici samo grožđe.

Republika Hrvatska od 1. travnja ove godine započinje s primjenom sustava mliječnih kvota. Uvođenje sustava mliječnih kvota u Republici Hrvatskoj regulirano je Pravilnikom o sustavu proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka (NN 112/10), a provedba sustava mliječnih kvota u nadležnosti je Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) i Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA).

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisali su javni natječaj za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Fonda za smanjenje nitrata Projekta kontrole onečišćenja u poljoprivredi za: Ulaganje u izgradnju ili rekonstrukciju skladišta za gnoj (nepropusne platforme za kruti stajski gnoj, jame za gnojnicu) i nabavu opreme vezane uz objekte za skladištenje gnoja i strojeva potrebnih za manipulaciju stajskim gnojem.

U svjetskim razmjerima štete koje poljoprivrednoj proizvodnji unatoč poduzetim mjerama zaštite nanose neželjeni organizmi iznose 42% vrijednosti potencijalne proizvodnje. Procjenjuje se da bi bez mjera zaštite takvi gubici bili barem dvostruko veći.

Veliki broj povrtnih kultura uzgaja se iz prijesadnica. Na taj način se omogućuje ušteda u sjemenskom materijalu, raniji urod, a razdoblje vegetacije biljaka u polju znatno je skraćeno. Uzgojem prijesadnica u toplim lijehama ostvaruje se racionalno iskorištavanje zemljišta i omogućuje ubiranje više plodova s iste površine, a mlade biljke proizvedene iz prijesadnica otpornije su na štetne kukce i bolesti.

Uspješnost vinogradarske proizvodnje jako ovisi o dobro odabranoj loznoj podlozi, osobito ako se vinograd podiže na nepovoljnim tlima i klimatski zahtjevnim terenima. Neodgovarajuća lozna podloga nepovoljno utječe na urode i kakvoću grožđa te na trajnost vinograda. Posljedice lošeg odabira lozne podloge najviše se očituju u većim troškovima održavanja i kraćem životnom vijeku vinograda.

Prošla vinogradarska godina je klimatski gledano bila specifična. Izrazita suša i visoke temperature u razdoblju dozrijevanja, uzrokovali su određeni „fiziološki stres“ u grožđu. Sve je to rezultiralo nakupljanjem izrazito visokih koncentracija šećera i sagorijevanjem organskih kiselina i aroma u grožđu. Za crne sorte to je bila odlična godina.

Guska se u Hrvatskoj većinom uzgaja uz rijeku Dravu, Savu i Dunav, pri čemu su se u prošlosti na gotovo svakom seoskom gospodarstvu u blizini vodenih površina mogle vidjeti u manjem ili većem jatu. Uzgajale su se prvenstveno radi mesa i perja. Valile su se u proljeće te držale preko cijelog ljeta na paši. Tijekom jeseni bi se dotovile kukuruzom prije blagdana Svetog Martina i Božića, što je tradicionalno vrijeme spremanja pečene guske na našim prostorima.

Gospodarski list za 170. rođendan svim vjernim pretplatnicima daruje CD ''Pjesmom kroz Hrvatsku!'' Zahvaljujemo svima na iskrenim čestitkama i radujemo se godinama koje dolaze.

Ovih “prvih” 170 godina izlaženja Gospodarskog lista nije neka “okrugla” obljetnica, ali je ipak tako velika da je nemoguće neobilježiti je, barem na stranicama našeg lista. Naime, list, časopis, kako ga nazvali, jer se tako mijenjao u grafičkom i sadržajnom obliku i smislu, doživio je i treće stoljeće izlaženja.

Naknadno vrenje i intenzivno zagrijavanje silaže započinje (naglo) ako je silaža slabo zbijena u silosu. U tom slučaju ti nepoželjni procesi prodiru dublje kroz silažnu masu, a očituju se već nakon nekoliko dana. Kao posljedica nastaju promjene na površini otvorene silaže i šire se oko 10 cm u dubinu. Naknadno vrenje može se spriječiti prskanjem otvorenih površina otopinom organskih i anorganskih kiselina.

Ekološka zaštita bilja ne bazira se isključivo na izravnom uništavanju štetočina već i na samoj prevenciji njihove pojave. Potreba za tretiranjem biljaka zaštitnim sredstvima pokazatelj je narušene prirodne odnosno biološke ravnoteže a primjenom sredstava koja su ekološki prihvatljiva tu ravnotežu zapravo pokušavamo ponovo uspostaviti.

Kao autohtona populacija nekada dosta raširen u uzgoju Turopoljski je luk potpuno iščeznuo iz komercijalne proizvodnje i vrlo rijetko se uzgaja, uglavnom u vrtovima za vlastite potrebe na užem području Turopolja od kud i potječe.

Pivarstvo je važna karika u gospodarskom lancu jer povezuje primarnu poljoprivrednu djelatnost s različitim industrijskim granama i transportom. U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 4 milijuna hl piva, a za toliku proizvodnju potrebno je oko 60.000 t pivskog ječma.

Među neželjenim organizmima najveće ekonomske štete u vinogradarskoj proizvodnji uzrokuju uzročnici biljnih bolesti poput plamenjače, crne pjegavosti i dr. Razdoblje mirovanja tijekom zime uzročnici bolesti preživljavaju u oblicima otpornim na vrlo niske temperature (npr. zimska plodišta, zimske oospore, sklerociji, micelij ispod kore i/ili u pupovima). Zaražena rozgva je mjesto gdje se često održavaju patogeni mikroorganizmi.

Kokošje jaje je onoliko dobro kakva je i hranidba kokoši. Hranjive tvari putuju iz probavnog trakta preko krvotoka u brojna tkiva i u jaje. Stoga je hranidba od ključnog značenja, za rasplodna i za konzumna jaja.