Rubrike

Sapodilla (Manilkara zapota) ili kako se još naziva Sapote, egzotična je voćka koja dolazi iz područja poluotoka Yukatana, južnih dijelova Meksika i susjednih područja Belizea i Gvatemale. Danas je uzgoj Sapodille proširen daleko izvan tropskog područja.

Poznato je da pčelarska godina započinje u kolovozu. Razlog leži u tome što tada zajednice počinjemo pripremati za zimu, a pčele izležene u jesen dočekaju sljedeću godinu i one su uz maticu pokretač proljetnog razvoja. Unatoč tome, ovaj podsjetnik radova po mjesecima, radi lakšega praćenja, započinjemo sa siječnjem koji se u ove vruće ljetne dane čini dalek.

Suvremena proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru najčešće podrazumijeva intenzivno korištenje tla i nepoštivanje plodoreda uslijed čega dolazi do narušavanja kvalitete i „umornosti“ tla. Uglavnom dolazi do akumulacije uzročnika biljnih bolesti i štetnika, iscrpljivanja istovrsnih hranjiva iz tla te degradacije strukture i kemijske reakcije tla. Kako bi ostvarili što veći prinos, proizvođači često primjenjuju količine gnojiva koje ne odgovaraju potrebama biljaka za hranjivima, što može rezultirati ispiranjem ili pak vezanjem hranjiva na druge spojeve tla. Hidroponskim tehnikama uzgoja biljaka uspješno se mogu eliminirati problemi koji su prisutni u konvencionalnom uzgoju povrća na tlu.

Park prirode Lonjsko polje najveća je i jedna od posljednjih močvara u Europi. To jedinstveno područje vrijedno je i zbog velikih, također posljednjih, površina prirodnih pašnjaka. Nažalost, pašnjaci su počeli zarastati u amorfu. Ta biljka stočarima je glavna opasnost i krivac što se smanjuju pašnjaci u Lonjskome polju. Pčelari misle drugačije.

Pravilnik o voćnim vinima objavljen je u Narodnim novinama broj 73/06. U nepunih 6 mjeseci 2011. godine u tri navrata on je izmjenjivan i dopunjavan. Dodavali su se novi članci, pa odmah zatim i poništavali, mijenjali postojeći članci i sl. U svakom slučaju, stvorila se situacija da je jako teško proizvođačima pratiti ovaj propis, a dužni su ga se pridržavati ukoliko proizvode voćna vina.

Fitoplazma flavescence dorée je štetni organizam razvrstan na II.A.II popis karantenskih štetnika, kako za EU, tako i za Hrvatsku. Sama činjenica što se neki štetni organizam nalazi na popisu karantenskih štetnika svrstava ga u red opasnih štetnika koji može prouzročiti neprocjenjive štete na poljoprivrednim kulturama.

Ovih je dana u sklopu projekta započela analiza bunarske vode kojom će se provjeriti stanje nitrata u pitkoj vodi u projektnim županijama. Mnogi, koji možda nisu bolje upućeni, pitat će se kakve to veze Nitratna direktiva ima s bunarima? Pa krenimo prvo par koraka unatrag.

Nedostatak oborina u proljetnim mjesecima rezultirao je nižim prinosima krmnih kultura. Da bismo nadoknadili umanjeni prinos, možemo iskoristiti mogućnost sjetve u postrnom roku, nakon žetve ranih ozimina (uljana repica i ječam).Vrlo često to nije moguće, ovisno o svakoj pojedinoj parceli, jer su najvažniji čimbenici za uspjeh sjetve u postrnom roku, vlaga i temperatura. Manjak vlage i visoke temperature utječu na vrlo brzo isušivanje površinskog sjetvenog sloja i otežavaju klijanje i nicanje posijanih kultura. Prednost imaju tla s visokom podzemnim vodama i parcele uz rijeke, potoke i slično.

Tijekom ljeta pa sve do kraja vegetacije na plodovima raznih vrsta voćaka (jabuka, kruška, agrumi, šljiva, stolno grožđe, šipak, kivi, smokva, orah, lijeska i dr.) može se javiti veći broj bolesti, koje više ili manje mogu smanjiti kvalitetu plodova kao i sami prinos.

Ne samo fitoplazmatske, nego uopće bolesti vinove loze u Europi, jedan od osnovnih razloga za tvrdnju je taj da se u vinogradima u kojima se pojavi brzo širi i poprima vrlo brzo razmjere epidemije te pričinjava velike štete koje se očituju u 100%-tnom gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova. Njeno iskorjenjivanje zahtijeva energične i drastične fitosanitarne mjere koje se sastoje u krčenju i uništenju zaraženih trsova, pa čak i čitavih vinograda te u obveznom suzbijanju vektora – američkog cvrčka.

U Bjelovaru i Zagrebu održane su dvije od šest radionica na području Hrvatske kojima će se upozoriti na mjere zaštite okoliša koje moraju provoditi korisnici sredstava iz fondova te na kontrolu provođenja. Da korisnici ne bi nakon pet godina, koliko ih se kontrolira, morali vratiti dobivena sredstva moraju se pridržavati svih uvjeta utvrđenih prilikom ugovaranja, pa tako i provođenja mjera zaštite okoliša.

Facelija (Phacelia tanacetifolia Benth.) je jednogodišnja biljka podrijetlom iz Amerike (Kalifornije). U Europu je introducirana početkom 19. stoljeća, prvenstveno kao ukrasna i medonosna biljka.

Vinova loza se nalazi u kritičnoj fazi (završetak cvatnje - početak zatvaranja grozdova) za zaštitu od bolesti. Osnovna zaštita usmjerena je na suzbijanje pepelnice i plamenjače, a u pojedinim dijelovima priobalnog područja, na osjetljivim sortama i protiv sive plijesni tj. truleži vinove loze.

Unatoč provođenju kemijske zaštite procjenjuje se da posljednjih desetljeća u našoj zemlji gljivične bolesti unište gotovo jednu trećinu uroda grožđa. Bez primjerene zaštite plamenjača (Plasmopara viticola) uzrokuje potpuni gubitak svih zelenih organa vinove loze.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 30. svibnja raspisala je 5. natječaj za dodjelu sredstava iz IPARD programa u mjerama 101 i 103. Natječaj je otvoren do 11. srpnja. Budući da smo u nekoliko prijašnjih brojeva Gospodarskog lista detaljno prezentirali sve mogućnosti ulaganja u mjeri 101 IPARD programa, ovoga puta donosimo detalje o mjeri 103.

Kukuruz se može sijati i kad prođu najpovoljniji rokovi za sjetvu, i to od sredine svibnja pa sve do početka srpnja, ali uz sve niže i niže prinose.